U izdanju Vuković & Runjić objavljena je knjiga čileanskog pisca Roberta Bolaña ‘Nacistička književnost u Americi’, koju su sa španjolskog preveli Ariana Švigir & Dinko Telećan.
Mimo dva magnum-opusa, ‘Nacistička književnost u Americi’ (1996.) općenito se drži najuspjelijim djelom Roberta Bolaña. To je svojevrsna enciklopedija desničarskih pisaca: tvore ju kratki životopisi izmišljenih književnika, poklonika i gorljivih pristaša krajnje desnice, većinom iz Latinske Amerike, šačica njih iz Sjedinjenih Država, koji su prikazani kao šarolik niz zabludjelih mediokriteta, snobova, prevrtljivaca, narcisa i zločinaca.
Roberto Bolaño (Santiago, Čile, 1953. – Blanes, Španjolska, 2003.) pjesnik i prozaik. Osim u rodnom Čileu, živio je u El Salvadoru, Meksiku i Francuskoj, a naposljetku se skrasio u Španjolskoj, gdje je i napisao većinu svojih proznih djela. Objavio je zbirke priča ‘Llamadas telefónicas’, ‘Putas asesinas’, ‘El gaucho insufrible’, ‘El secreto del mal’, romane ‘La pista de hielo’, ‘Literatura nazi en América’, ‘Estrella distante’, ‘Los detectives salvajes’ (Divlji detektivi), ‘Amuleto’, ‘Monsieur Pain’, ‘Nocturno de Chile’ (Čileanski nokturno), ‘Amberes’, ‘2666,’ ‘El Tercer Reich’, zbirke poezije ‘Los perros románticos: Poemas 1980-1998’, ‘Tres’, ‘La universidad desconocida’ te knjigu eseja ‘Entre paréntesis’.
Za roman ‘Divlji detektivi’ 1999. jednoglasnom mu je odlukom dodijeljena nagrada Rómulo Gallegos, najveće hispanoameričko književno priznanje, koje se daje za najbolji roman na kastiljskom jeziku napisan u prethodne dvije godine, a 2008. posthumno je nagrađen s National Book Critics Circle Award for Fiction za roman ‘2666’.
‘Nacistička književnost u Americi’ bavi se svijetom krajnje desnice, a ipak većinu vremena govorim o ljevici. Govoreći o nacističkim piscima u Americi, zapravo govorim o svijetu, katkad junačkom no mnogo češće kukavnom, o književnosti općenito.
(R. Bolaño)
