U ovim drugačijim vremenima, neusporedivima s dosadašnjim iskustvom, želimo koliko je to god moguće održati živi kontakt s publikom – i to je važan dio književne svakodnevice, poručuju iz naklade Corto Literary, koji su izdali novi roman Ivane Bodrožić ‘Sinovi i kćeri’.
Stoga će se predstavljanje romana ‘Sinovi, kćeri’ Ivane Bodrožić održati u utorak, 1. prosinca (18 sati) u Uraniji – prostoru kreacije na Kvaternikovu trgu u Zagrebu. S autoricom Ivanom Bodrožić o knjizi će razgovarati urednica Diana Matulić, a ulomke iz romana čitat će glumci Dijana Vidušin, Filip Križan i Ksenija Pajić.
Tragom vrhunskih djela poput Srednjeg spola Jeffreyja Eugenidesa ili romana Margaret Atwood, snaga ovog romana u istinskoj je književnosti da potisnuto u nama preoblikuje i učini ga pokretačem osobne i društvene promjene.
Novi roman Ivane Bodrožić donosi nam priču o zaključanosti; onoj društvenoj, obiteljskoj i intimnoj kroz tri perspektive. Kći koja nakon nesreće ostaje nepokretna, bez mogućnosti govora, prikovana za bolnički krevet, može samo pomicati zjenice. Fizički sputana i svjesna sebe osuđena je na prisjećanje. Sin, zarobljen u tijelu koje ne osjeća svojim, u dodijeljenoj ulozi koja mu je od prve svijesti o sebi strana, prisiljen je izdržati nerazumijevanje i najgora iživljavanja okoline kako bi mogao biti ono što jest. Majka nosi teret generacija, izobličena nasilnim patrijarhatom, odrasta uz zabrane i opomene, s lekcijom kako nikada nije dovoljno dobra u svijetu u kojem nema prostora za njezine želje i htijenja.
Ulančani su u jednu priču u kojoj svatko dobiva pravo na svoju istinu, svoju bol i želju da preživi; djeca koja pate za roditeljskom potvrdom, sinovi i kćeri koji žude za prihvaćanjem društva, roditelji oblikovani strahom koji zatim istim teško povrjeđuju svoju djecu. Ovaj roman ukazuje na neraskidivu vezu između naših privatnih sloboda, ljudskog dostojanstva i društvenih okolnosti, te posredstvom empatije, kao najvažnijim rekvizitom, razbija okove i otključava naše živote, zapretene obiteljske odnose i zabranjene ljubavi.
Sve što nam je bilo strano i nepoznato u virtuozno napisanoj prozi Ivane Bodrožić, koja spaja spisateljsko umijeće i brigu za društvo u kojem živimo, počinjemo osjećati bliskim, svojim i poznatim.
Ova je knjiga već svojim elegantnim i jednostavnim dizajnom, u kojem je svaki detalj pomno odabran, posebna i osobita pojava na policama naših knjižara. Za knjigu je pričvršćena dugačka crna vrpca na kojoj je autorica ispisala ispriku umjesto uobičajene zahvale, a koja se može i prerezati prije čitanja da postane klasičan straničnik. Ostatak vrpce može se primjerice koristiti za zamatanje darova, kao poseban straničnik ili pak u neke druge kreativne svrhe. Vrpca dolazi omotana oko knjige, a razmotavajući je otkrivamo ilustracije na prednjim i stražnjim koricama i saznajemo zašto je autorica napisala baš ispriku svim svojim čitateljima. Novi naslov Ivane Bodrožić Sinovi, kćeri objavljuje Corto Literary u imprintu Hermes, a dostupan je u svim knjižarama u Hrvatskoj te na www.hermes-naklada.com.
Ivana Bodrožić spisateljica je i pjesnikinja rođena u Vukovaru 1982. godine. Diplomirala je filozofiju i kroatistiku na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Već je njezina prva zbirka poezije ‘Prvi korak u tamu’, objavljena 2005. godine, bila zapažena i nagrađena osvojivši nagrade Goran za mlade pjesnike na Goranovom proljeću i Kvirin Matice hrvatske, za najboljeg pjesnika/pjesnikinju do trideset pet godina, te je prevedena na španjolski jezik. Roman ‘Hotel Zagorje’, objavljen 2010. godine, također je ovjenčan brojnim nagradama: Josip i Ivan Kozarac, Kočićevo pero, Kiklop (najbolje prozno djelo u 2010. godini), Prix Ulysse (za najbolji debitantski roman s područja Mediterana).
Kritički hvaljen i čitan ‘Hotel Zagorje’ postao je jedan od nezaobilaznih naslova i uspješnica novije hrvatske književnosti, a objavljen je na jedanaest svjetskih jezika. Prema motivima romana nastala je istoimena predstava, autorski projekt Anice Tomić i Jelene Kovačić, izvedena ove godine u Gradskom dramskom kazalištu Gavella. Svoju drugu zbirku pjesama ‘Prijelaz za divlje životinje’ objavila je 2012. godine, a 2014. izlazi joj zbirka kratkih priča ‘100% pamuk’, za koju je dobila nagradu Edo Budiša za najbolju zbirku priča (objavljenu na području s kojeg nije potreban prijevod) autora do trideset pet godina.
Roman ‘Rupa’, objavljen 2016. godine, proglašen je najboljim kriminalističkim romanom recentne domaće književne produkcije po izboru čitatelja (Nagrada Balkan Noir za 2017.), a njegovo se američko izdanje očekuje u proljeće 2021. godine. Zapažena zbirka pjesama ‘In a sentimental mood’ izlazi 2017. godine, a prvi naslov za djecu, slikovnica ‘Klara Čudastvara’ 2019. godine. Djela su joj prevedena na engleski, njemački, francuski, češki, danski, mađarski, makedonski, slovenski, španjolski, talijanski jezik. Živi i radi u Zagrebu kao samostalna umjetnica.
M. B. / Foto: Siniša Sunara
