U zagrebačkom restoranu Agava upriličena je degustacija vina velikih slovenskih vinara, JNK – Boleslava Merviča iz Vipavske doline i Constantini – Dušana Humara iz Goriških brda. Za njihovu promociju zaslužan je ‘alpski Hrvat’ prof. dr. Marin Berovič s Ljubljanskog sveučilišta, ugledni selektor i ocjenjivač vina u Sloveniji i diljem svijeta.
Njihova su vina djelomice poznata zagrebačkoj vinskoj publici kada su predstavljena na VinoComu u hotelu Esplanade, u tzv. Board Roomu. U posljednjih pet godina to su najnagrađivanija slovenska vina u Europi i SAD-u na prestižnim manifestacijama kao što su Mundus vini, Great American International Wine Competition, Emozioni del Mondo, International Wine Competition Finger Lakes…
Vina JNK (‘jenk’ od njemačke riječi ‘mlad’) organska su vina s produženom maceracijom, a ukupna godišnja proizvodnja im je 10.000-12.000 butelja. Za svoja vina Boleslav Mervič, koja proizvodi od 1995. godine, kaže da su biološka ali ne ekološka, a u svojih 4 hektara vinograda koristi isključivo organsko gnojivo. Nalaze se na laporastom tlu, a njihova bijela vina odlikuju ekstraktnost, jantarna boja i fine arome. Količinski najviše proizvodi vina od sorte rebula, koja je najbliža dalmatinskoj maraštini, pa je Mervič s vremenom stekao status ‘zvijezde rebule’.
Ipak, kušanje je započeo s Chardonnayem 2010 iz kasne berbe (14,5% alkohola), nefiltriranim ali čistim, koji je prošao put kroz male barrique bačve, potom inoks, a onda je tek nakon pet godina odležavanja u bocama plasiran na tržište.
Slijedio je nastavak s vinom Sv. Mihael 2012 (14,5% alk.), nazvanog po istoimenom položaju, s kojeg je skladana oku, nosu i nepcu ugodna kupaža – sauvignon (60%), pinot bijeli (20%) te malvazija i rebula (20%). Vino je boje starog zlata, a unatoč godištu sačuvalo je finu svježinu i karakteristike svih sortimenata.
Rebula 2011 (13% alk.) odlikuje se punoćom, ekstraktnošću i prisutnijim taninima, pravi zgoditak za ljubitelje ove sorte. Mervič svoja vina prodaje samo u odabranim ugostiteljskim objektima u Sloveniji, jer mu se ne sviđa tamošnji ritam i način plaćanja. Pravo tržište mu je Italija, pa se tako vina JNK nalaze na vinskim listama restorana u Milanu, Rimu, Bariju…
Sv. Mihael 2005 (13,5% alk.) nešto je sasvim drugačiji od svoga mlađeg prethodnika. Vrlo je elegantan i ne treba pratiti nikakvu hranu. Može ga se piti umjesto cognaca!
Dušan Humar za početak predstavljanja svoje Vinarije Constantini, čija tradicija seže u 1680. godinu, odabrao je etiketu Muse Gold 2015 (13% alk.) – chardonnay (50%), sauvignon (30%) i furlanski tokaj / sauvignonasse (20%). Kaže da je to vino tipično za stil Goriških brda, za što je dobio priznanja u Ljubljani, ali i u New Yorku. Sva vina prolaze proces maceracije, odležavanja u barrique bačvama i inoksu, a tek onda miruju u bocama.
Isti postupak vrijedi i za crnjake, od kojih smo prvi kušali Eminent Cabernet sauvignon 2008 (14% alk.) s fino razvijenim taninima, što su prepoznali i istinski poznavatelji taničnosti (znalci čaja) na azijskom tržištu (Hong Kong, Kina, Singapur, Japan). Tek nešto ovih vina proda se u slovenskim restoranima.
Muse Cabernet franc 2012 (14,5% alk.) dolazi s loza starih 35 godina, a vino je rađeno od prosušenih bobica. Cabernet franc je ‘crno-bijela sorta’ koja se voli ili ne voli, a zabilježeno je da je to prva strana crna sorta u Sloveniji, prvi put zasađena 1845. godine. Što se mene tiče, ovo se vino voli!
Nakon Constantinijevih vina opet smo ‘skočili’ na JNK kako bismo ostali u temi – crnim vinima. Njihov je Merlot 2011 (14,5% alk.) naprosto fascinantan, a proizvode ga samo u odabranim godinama. Predstavila ga je Mervičeva kći Kristina, objasnivši zašto im je ovo vino nagrađivano u New Yorku i zbog čega je njihova vinarija dobila neformalnu svjetsku titulu – Sir Merlot.
Degustacija u Agavi okončana je Constantinijevom kupažom Muse Merlot-Cabernet sauvignon 2008 (omjer 60 %-40%) za koju je dovoljno samo reći – vino svjetskog kalibra.
Mustafa Topčagić / Foto: Marko Čolić
