Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) i Institut Yunus Emre iz Turske potpisali su u palači Akademije u Zagrebu Protokol o suradnji na osnovu kojeg će tijekom 2014. biti obavljena digitalizacija Orijentalne zbirke Arhiva Hrvatske akademije. Pprotokol je u ime Akademije potpisao glavni tajnik, akademik Pavao Rudan, a u ime Instituta Yunus Emre njegov potpredsjednik prof. Şeref Ateş.
Institut Yunus Emre u suradnji s turskom Središnjom bankom provodi opsežan projekt zaštite, restauriranja, digitaliziranja i katalogiziranja rukopisnog gradiva pisanog arapskim pismom na osmanskom turskom, arapskom i perzijskom jeziku pa i na jezicima naroda jugoistočne Europe koji su bili pod osmanskom vlašću.
Zbirka Orijenta (Arhiva HAZU) nadaleko je znana – jer sadrži 2100 rukopisnih knjiga – među kojima pojedine datiraju čak i od 13. stoljeća. U HAZU se pomno arhivira prava riznica vrijednih rukopisa Orijenta (nastalih od srednjeg vijeka do 20. stoljeća), i kao takva je jedna od najvrjednijih i najuščuvanijih zbirki takvog gradiva u Europi. Stoga su se predstavnici Instituta Yunus Emre obratili HAZU s prijedlogom za suradnju na projektu očuvanja baš te kulturne baštine Orijenta.
Akademik Pavao Rudan izrazio je zadovoljstvo ostvarenom suradnjom i kulturnom razmjenom između dviju država u ovom području. Prof Şeref Ateş istaknuo je duge kulturno-povijesne veze Turske i Hrvatske i dodao da su ovi dokumenti svjedočanstvo tih odnosa. ‘Početkom ove suradnje rasvjetljavamo ne samo ove dokumente, nego i našu zajedničku povijest’, rekao je Ateş.
Protokolom je predviđeno da stručnjaci Instituta u suradnji s Akademijinim djelatnicima obave digitalno snimanje svih rukopisa Orijentalne zbirke, kataložnu obradu onoga dijela fonda koji do sad nije u potpunosti obrađen i, tiskanje višesveščanog kataloga rukopisa Zbirke na hrvatskom i turskom jeziku. Dr. sc. Tatjana Paić-Vukić, voditeljica Orijentalne zbirke, izjavila je da će 27. siječnja doći devet stručnjaka za rukopise i tehničara iz Instituta Yunus Emre i u narednih mjesec dana digitalizirati rukopise.
Digitalne kopije rukopisa bit će pohranjene u knjižnici Süleymaniye u Istanbulu i služit će za znanstvena istraživanja, a svoje kopije dobit će i Hrvatska akademija.
Dr. sc. Paić-Vukić je objasnila da se radi o rukopisima koji pokrivaju razne aspekte, od šerijatskog prava do poezije, medicine, astronomije, astrologije, itd. Ipak veći dio ovih rukopisnih djela nastao je u Perziji i Osmanskom carstvu, a dio djela je prjepis, ili je autorski nastao u Bosni i Hercegovini. Nakon završetka digitalizacije, Institut Yunus Emre će darovati Akademiji digitalnu kameru za snimanje rukopisa.
Iz HAZU je najavljeno da će rukopisi nakon što se digitalizaraju biti predočeni na izložbi rukopisa iz Orijentalne zbirke u prostoru Strossmayerove galerije.
I. R.
