Svjetski dan Sauvignon blanca u Rootsu

U novootvorenome zagrebačkom baru Roots (ex Basement u Tomićevoj ulici) obilježen je međunarodni Sauvignon Blanc Day uz kušanje vina od ove svjetski znane sorte i sireva te već uobičajene objave po društvenim mrežama s oznakom #SauvBlancDay.Radionicu je vodila Marija Vukelić, krenuvši od imena sorte koja dolazi od francuske riječi ‘sauve’ (sauvage = divlji) zato što lišće sauvignona nalikuje onome divlje vinove loze. Sorta sauvignon blanc, jedna od najstarijih na svijetu, podrijetlom je iz Francuske. Karakteristična je za francuske vinorodne regije: dolinu rijeke Loire (Sancerre, Puilly Fumé…) te Bordeaux, posebice za dio Entre-Deux-Mers gdje se u proizvodnji vina miješa sa sortama sémillon i muscadelle, u području Graves gdje se miješa sa sortom sémillon, kao i u zoni slatkih desertnih botritiziranih vina Sauternes.

Sauvignon bijeli uzgaja se i u drugim zemljama Europe: ima ga u talijanskoj Furlaniji, Veneciji Juliji (svježi i jače aromatični), u slovensskoj i austrijskoj Štajerskoj (svježi, aromatični s mirisom bazge). Sredinom 19. stoljeća sauvignon blanc je prenesen u Čile, potom u aliforniju, a proširio se i po Južnoj Africi, Australiji te Novom Zelandu, čiji su danas jako popularni s aromama južnog, egzotičnog voća. Prema nekim podatcima danas se sauvignon bijeli na Zemlji prostire na oko 80.000 hektara površine. Na rang-listi 10 najrasprostranjenijih kultivara u svijetu zauzima osmo mjesto. Sauvignon bijeli u Hrvatskoj, prema službenom podatku Ministarstva poljoprivrede, zauzima oko 258 hektara površine. Uzgaja se na područjima Plešivice, Pokuplja, Zagorja i Međimurja, Prigorja i Bilogore te u Moslavini, a ima ga u Slavoniji i Istri.

Na radionici su kušani mladi sauvignoni iz berbe 2018. (Sokač iz Zagorja, Pilato iz Istre, Kopjar s međe zagorsko-međimurskog kraja i Griffin s Plešivice). Iz 2017. godine na kušanju su bili sauvignoni Galić iz Kutjeva i Bovin iz Makedonije. Za kraj, svjetski poznati su primjerci bili iz Francuske (Sancerre) i Novog Zelanda (Marlborough), iz 2016. Vina su kušana uz prepoznavanje klasičnih sortnih aroma – herbalnih (trava, kopriva, kopar), povrtnih (zelena paprika, šparoga), cvjetnih (bazga, bijelo cvijeće); voćnih (limun, limeta, ogrozd, zelena jabuka, kruška, breskva) i tropskog voća (marakuja, mango). Uz vina su sljubljeni svježi, mladi mekani i mladi polutvrdi ovčji sir, a na kraju uz svjetske sorte – kravlji dinarski sir. Prema uputama znalaca, kozji sir najbolje prati sauvignone, ali i kravlji je bio dobar pratitelj kompleksnima ‘strancima’.

Sir i vino su međusobno slični: proizvodi su fermentacije, nastali od različitih sorti grožđa i sorti mlijeka. Kažu da se suprotnosti privlače u ljubavi, a sličnosti stvaraju istinski ljubavni odnos na tanjuru. Osnovno je pravilo da uz lagana voćna bijela ili ružičasta vina najbolje idu neutralniji, mlađi i kremastiji sirevi, a uz teška, starija ili crna vina idu teži, tvrđi i aromatični sirevi. O najboljim kombinacijama svaki je polaznik donio vlastiti zaključak, jer – naša su nepca (i ukusi) drukčiji, a svako je vino našlo svoga obožavatelja.

U novootvorenom Roots – juice & cocktail baru, osim vina mogu se kušati i kokteli. Bar je jedinstven u gradu po svojoj transformaciji jutarnje i večernje ponude, jer je vlasnik Tomislav Perko zamislio pozvati i dnevnu i ‘noćnu’ publiku: nakon kave, doručka i voćnih svježe iscijeđenih sokova ujutro, od 16 sati bar mijenja izgled – mijenjaju se svjetla pa čak i odjeća djelatnika i od tada se nude kokteli, žestoka alkoholna pića, vino i pivo.

Z. R. / Foto: Julio Frangen


Tagged: , , , , , , , , , ,