Uskrsni blagdani su vrijeme kada se nemilice troše jaja, a malo tko razmišlja odakle ona dolaze i koju cijenu zbog toga plaćaju životinje, okoliš i naše zdravlje.

Stoga Prijatelji životinja poručuju da je šunku, kajganu, pincu, mlince, francusku salatu, kao i razne kolače, moguće napraviti bez sastojaka životinjskog podrijetla, a osim što su zdravija, njihovim odabirom spašavamo mnogo životinja i manje zagađujemo okoliš.

‘U svijetu se svake godine proizvede više od 50 milijuna tona jaja, iako nam te kolesterolske bombe i potencijalni nositelji salmonele uopće nisu potrebni u prehrani’, kažu Prijatelji životinja. Pozivaju sve da proslave ovaj Uskrs suosjećajno: ‘Ne kupujte kokošja jaja za bojanje, već plastična ili drvena koja su izdržljivija, ljepša i trajnija. Ne kupujte kuniće ili piliće kao zabavu za djecu jer životinje nisu igračke, a ako želite pomoći i imate uvjete, radije udomite napuštenu životinju. Pripremite za Uskrs ukusna jela bez jaja i mesa i svojim izborima izravno pomozite životinjama, okolišu i svojemu zdravlju.’

Iz Udruge podsjećaju da je današnji uzgoj kokoši radi jaja moguć samo zbog tehnologije koja maksimalno iskorištava životinje i zbog ljudske bezobzirnosti. Pilići nikada ne vide majku i ne rastu uz nju, nego se rađaju u valionicama. Tek rođene muške piliće u Hrvatskoj melju žive, a drugdje u svijetu ubijaju gušenjem jer nisu korisni u industriji jaja. Pilićima strojno režu kljun, nakon čega mnogi i umru, kako se kokoši ne bi zbog užasnih uvjeta držanja međusobno kljucale i ranjavale. Da bi se potaknulo novo razdoblje nesenja jaja, kokoši šokiraju jednotjednim uskraćivanjem hrane, vode i svjetla, što rezultira opadanjem perja i stresom. Kako su prisiljene stvarati goleme količine jaja, kosti im postanu lomljive zbog manjka kalcija koji se oduzima tijelu pri proizvodnji jaja. Pate od bolesti i poremećaja ponašanja radi stravičnih uvjeta života te im se daju antibiotici i razni hormoni kako bi ostale na životu.‘Nakon 12-14 mjeseci, potpuno iscrpljene i islužene kokoši u klaonicama vješaju naglavačke i režu im vratove. Njihovo meso koristi se za juhe, mačju i pseću hranu te gnojivo. Prosječna životna dob kokoši u industriji jaja je godina i pol, dok kokoš koja nije iskorištavana može doživjeti i 25 godina. Tu patnju možemo zaustaviti pripremom palačinki, majoneze, biskvita, kremastih kolača poput kremšnita, smjesa za pohanje i drugih jela bez jaja ili sa zamjenama za jaja’, predlažu Prijatelji životinja.

Zaključuju da nam jaja nisu nutritivno potrebna u prehrani, a Uskrs se može obilježiti i uz namirnice i jela biljnoga podrijetla kao što su pečenje od sejtana, francuska salata s biljnom majonezom i pinca bez jaja, čije recepte i informacije o zamjenama za jaja u receptima možete pronaći na www.prijatelji-zivotinja.hr.

P. Z.