Vesna Pisarović je svestrana umjetnica, glazbenica i školovana jazz vokalistica. Ovim putem predstavljamo njezin prvi singl ‘Balada’ kao uvertiru u dugosvirajući materijal ‘Naša velika pjesmarica / The Great Yugoslav Songbook’ koji izlazi pod okriljem PDV etikete 19. travnja na DLP/CD/Digital formatima.
Nakon dugogodišnje istaknute karijere u pop glazbi, Vesna Pisarović se 2006. godine odlučila za studij jazza na Kraljevskom konzervatoriju u Den Haagu, da bi nakon toga magistrirala jazz izvedbe na slavnoj londonskoj školi Guildhall. Trenutačno živi i radi u Berlinu, gdje surađuje s brojnim glazbenicima.
Umjesto nostalgijske čežnje za starim, ono što nam još jedan plod Vesnina zaokreta jazzu pruža zapravo je iznimno kreativan odnos prema prošlosti. Prvi singl ‘Balada’, hrvatskog izdanja albuma ‘Naša velika pjesmarica / The Great Yugoslav Songbook’ služi kao odličan uvod u cijeli projekt. ‘Balada’ u albumskoj verziji ima duže vrijeme trajanja. Inače, riječ je o svojevrsnom prepjevu istoimene pjesme legendarnih Indexa.
Čitav projekt ‘Naša velika pjesmarica’, ironično upućujući na tzv. ‘The Great American Songbook’, predstavlja kreativan osvrt na naslijeđe bivše jugoslavenske zabavne glazbe iz razdoblja od 1950-ih do 1970-ih godina, kad su prevladavale balade u big band aranžmanima, laki eurovizijski hitovi, francuske šansone i talijanski šlageri u prepjevima, dovitljive twist melodije i pastoralne rock scene, swing plesnjaci i neizbježni južnoamerički ritmovi Mediterana. Vesna Pisarović i njezini glazbeni partneri sve to podliježu minucioznom postupku dekonstrukcije, ogoljujući i rastavljajući, izokrećući i manipulirajući, te ponovo sastavljajući u ekscentričnu glazbenu montažu.
Vesnin osobit glas i glazbeni izričaj nekih od slavnih svjetskih jazz imena, kao što su Greg Cohen (bas), Chris Abrahams (klavir), Tony Buck (bubnjevi), Francesco Bigoni i Gerhard Gschlößl na saksofonu i trombonu, te Dieb 13 na gramofonu dodatno obogaćuju ovo izdanje prikazujući neke ‘stare’ pjesme u sasvim ‘novom’ ruhu. Na taj način aktualiziraju kolekciju nemogućih ‘standarda’ – koji više nisu stvar zabavne glazbe – već su osnove i predlošci za jazz improvizaciju i eksperimentiranje, za igru između forme i neformiranog, između melodičnog i disonantnog, između autentičnog i hibridnog.
S. K.
