Prošloga tjedna u Brezničkom Humu razgovarao sam s direktorom vinarije Šafran, Josipom Tržecom, u kancelariji Metal producta u neposrednoj blizini vinarije. Otuda i naslov teksta koji povezuje dvije tvornice Stjepana Šafrana, koji je nedavno dobio Zlatnu kunu Hrvatske gospodarske komore za životno djelo.Dogovorno, reportažu o vinariji radim s Tržecom koji me na početku razgovora nudi kuhanim vinom u vlastitoj režiji, koje je već bilo pripravljeno (uključujući cimet i klinčiće) u flaši mineralne vode i trebalo ga je samo zagrijati. Moguć novi proizvod na tržištu iz vinarije. Vraćamo se dvadesetak godina unazad, kada su odlučili zasaditi vinograde i početi s ozbiljnom profesionalnom proizvodnjom. Inače su u Brezničkom Humu, u Zagorju, Šafranovi (pogotovo traminac) i Tržecovi od starine imali vinograde za vlastite potrebe. Iz te povezanosti i ljubavi prema trsekima krenulo se u avanturu zvanu vinogradarstvo i vinarstvo, a sađeno je u dvije županije. Breznički Hum je na njihovoj razdjelnici, u Varaždinskoj županiji gdje se nalaze najveće površine od oko 13,5 ha (hektara) na obroncima Kalnika u Radešiću i u Krapinsko-zagorskoj gdje je u Hrašću zasađeno oko 16.000 trsova. Na tržište su izašli 2006. registrirani kao obrt za proizvodnju vina te kroz ovih 11 godina dobili mnoga priznanja struke i ono najvažnije – stekli ugled među potrošačima.

U asortimanu se nalaze sljedeće vrste: graševina s oko 40% udjela, rajnski rizling i manzoni s po 2 ha, traminac 1,5 ha, sauvignon i sivi pinot također oko 2 ha, muškat žuti 1.5 ha. Crnih sorti je malo, oko 1 hektar, a sačinjavaju ih lovrijenac, blauburger i portugizac. Ukupna površina pod vinogradima je oko 19 ha, a cijela regija spada u vinarskoj klasifikaciji pod Bregovitu Hrvatsku.

Šafranova vina ističu se svojom aromatičnošću. Posebno je tu istaknut Traminac mirisavi, koji godinama dobiva priznanja na svim smotrama, a bio je službeno vino u vrijeme boravka pape Benedikta XVI. u Hrvatskoj.

Ove godine je na međunarodnom natjecanju Alpe Adria vina, koja su već prije dobila zlatna priznanja, pobjedu odnio Traminac kasna berba 2013. Vinarija ima najveću količinu manzonija, autohtonog vina iz provincije Treviso (Italija), nastalog križanjem rajnskog rizlinga i bijelog pinota.

Važno je reći da sva vina ove kuće dobivaju priznanja, a ne samo jedno ili dva, na izložbama vina od Gospodarskog razstavišča u Ljubljani, preko Zagreba (Vinovita), Zeline (najveća smotra vina Sjeverozapadne Hrvatske), Vinodar (Daruvar) i drugdje.

Na Vinima Mosaica prošle godine u Zagrebu, zlatnu medalju je osvojio Sauvignon. Višestruko su nagrađivani Rajnski rizling, Pinot sivi i Graševina.

Kako ćemo ovoga tjedna ući u adventsko razdoblje, Tržec ističe sudjelovanje na štandu zagrebačke obrtničke komore na Trgu bana Jelačića ‘pod satom’. Bit će to prilika onima koji još nisu probali ova izvrsna vina da ih kušaju. Josip Tržec je obrazovanjem veterinar, ali je prevladala ljubav iz mladih dana prema trsekima i vinu. Kao direktor vinarije trudi se plasirati vina na širokom tržištu. Nazočni su u Vrutku, Metrou te cijelom nizu odabranih restorana i hotela u Zagrebu i na obali.

U vrlo lijepo uređenoj vinariji mogu se održavati degustacije, seminari, tim bildinzi za šezdesetak osoba. Zidovi su popunjeni brojnim priznanjima iz zemlje i inozemstva za vina ali i dosege Metal producta u metalurgiji.

Za moga boravka, desetak radnika je u donjem dijelu pogona punilo boce za tržište. Okoliš uređen, vinarija čista, vidi se da se vodi računa o tome. Odlazi vinarska 2017. i dolazi 2018. tko zna s kakvim rezultatima. To i jest jedna od uzbudljivih karakteristika ove djelatnosti, jer nikada se ne zna kakva će biti godina. I kod njih je bilo uobičajenih ovogodišnjih problema; proljetni mraz, pa tuče, pa suša. Količine su manje nego prošle godine, ali ono što je pobrano odlične je kvalitete.

Dotičemo se i teme zlatne žutice, bolesti vinove loze, koja već nekoliko godina radi štetu po Hrvatskoj, a mi praktički tek odnedavno ozbiljnije govorimo o tome. ‘Nažalost ne postoje sredstva za sprečavanje tog nametnika. Da vam dam usporedbu, ta bolest je najsličnija zakrečenju krvnih žila kod čovjeka, ali za razliku od medicinskog tretmana koji može riješiti taj problem, trsovi su osuđeni na umiranje i mora ih se vaditi ili spaliti’, kaže Josip.

I Šafran i Tržec su godinama aktivni u Bratovštini hrvatskih vinskih vitezova, udruge koja u izreci kaže: ‘U slavu Boga i u slavu vina’ i brine na svoj način o kulturi vina u Hrvata.

Stjepan Šafran je drugi Prokonzul Konzulata Hrvatske, senator honoris causa, a Josip Tržec Maršal vitez. Opraštam se od Tržeca u uvjerenju da ovi vitezovi rade dobar vinarski posao na zadovoljstvo i Boga i ljudi.

Tekst: Vjekoslav Madunić / Foto: Vjekoslav Madunić i Šafran arhiva

---