Vinski klub: Belaj vina za belaja!

Deset vina iz istarskog Dvorca Belaj predstavljeno je u Vinskom klubu u Zagrebu (Strojarska 12), uz stručno vodstvo njihova prodajnog predstavnika Josipa Oriškovića, inače sommelierskog viceprvaka Hrvatske.

Asistirao mu je kolega Tomislav Jakopović, suvlasnik kluba, uz čiju je pomoć kretanje kroz ova nezaboravna vina bilo lakše i prohodnije. Vina su se kušala ovim redom:

– Malvazija 2020
– Malvazija 2019 selekcija
– Malvazija 2016
– Blend Belaj 2020
  (malvazija, chardonnay)
– Chardonnay 2020
– Chardonnay 2020 selekcija
– Pinot noir 2019
– Merlot 2019
– Merlot Noir 2019
– Merlot Noir 2017
  (pinot noir, merlot)

 

 

Malvazijama bi se mogao dati zajednički nazivnik ‘stara škola na novi način’, jer nisu tako lepršave kako se rade u posljednje vrijeme, nego teže i moćnije, baš kao nekada, sa solidnim potencijalom starenja.

Belaj Blend 2020 (70% malvazija, 30% chardonnay) za mene će ostati nedovoljno shvaćeno vino, počev od sadržaja boce, koji odaje ne baš spretno posloženu kupažu, do kičaste etikete na kojoj je prikazan dvorac.

Chardonnayi u monosortnoj varijanti, pak, sasvim su druga priča i, osobno, bolje su mi ‘legli’ nego Malvazije. U njima se podjednako može uživati sada, a vjerujem i za nekoliko godina, bez obzira što je jedan ‘bazni’, a drugi selekcionirani.

S pinotom crnim rijetki vinari se igraju zbog njegove osjetljivosti u vinogradu i zahtjevnosti u podrumu. No, to očito nije problem enologu Toniju Bateli, koji je Pinot noir 2019 strpljivo doveo u red i pustio trajanju u vremenu i prostoru.

Merlot je prvo monosortno vino proizvedeno u Dvorcu Belaj, a i godina 2019. je obećavajuća. U njemu se osjeća sva profinjenost francuskog porijekla sorte i karakterističnog terroira Istre.

Moj je ljubimac, ipak, bilo zadnje vino večeri – Merlot Noir 2017 – pola/pola kupaža merlota i pinota crnog, kojeg smo prethodno kušali i iz berbe 2019. Međutim, 2017. godina bila je neponovljiva, jer se grožđe takve kvalitete rijetko očuva na trsu. Uz znalački podrumarski rad ovo slasno i bezvremensko vino zasluženo je postalo perjanica Dvorca Belaj. Proizvedeno je u ograničenoj količini, a za budućnost flaširano u 80 magnuma. Pravo vino za belaja (*)!

Uz sva ova vina trebalo je nešto i pregristi u čemu su nam pomogle izvorne delikatese dva ogranka istarske obitelji Buretić. Punomasni kravlji sir i škripavac stigli su iz Boljunskog polja, a žlomprt (kare) i boškarinove kobasice od njihovih rođaka s Brega.

Povijest Dvorca Belaj, smještenog u podnožju Učke, na pola puta između Plomina i Pazina, piše se od 1575. godine, kada ga je osnovala mletačka plemićka obitelj Barbo. Kroz povijest mijenjali su se vlasnici raznih nacija, a jedina konstanta bila je sadnja grožđa u obližnjim vinogradima i proizvodnja vina. u vlastitom podrumu. Dvorac je proživljavao dobre i loše dane, sve dok ga, za jednog ljetovanja nije uočio ruski biznismen Oleg koji se, gle čuda, preziva Belay. Po provjerenom ruskom poslovnom principu ‘davaj, davaj’, s lokalnim vlastima nije se previše pregovaralo oko cijene. Dvorac je 2011. godine s pripadajućih 12 hektara vinograda zablistao u novom sjaju, a vinarija počela s proizvodnjom, uz stručnu pomoć istarskih vinskih bogova Kozlovića i Matoševića.

Poslovanje vodi najmlađi član obitelji Zhan Belay koji, nažalost, nije nazočio zagrebačkoj promociji. Prije pet godina, kad sam ga upoznao, htio sam ispasti pametan i duhovit, pa sam mu krenuo objašnjavati što riječ ‘belaj’ znači na turskom jeziku i u bosanskom žargonu. Na to mi se ovaj duhoviti Rus, koji je dotad isključivo komunicirao na engleskom jeziku, obratio s nepogrješivim bosanskim akcentom: ‘Pusti te priče, bolan, nemoj da bude belaja!’

(*) Hrvatski jezični portal ovako definira riječ belaj:
1. nesreća, muka, jad, neprilika (bit će belaja)
2. (u frazemima) vrag, đavo (nosi ga belaj; vidi belaja)
U bosanskom žargonu to je nered, frka oko nečega, nešto kaotično.

Vinogradi Belaja, pak, nalaze se u puno idiličnijoj atmosferi, na gotovo idealnom položaju između šumarka i dvorca optimalno izloženi suncu, ali i provjetravanju. Upozoravajući dimni signali iz nedaaleke Termoelektrane Plomin ne predstavljaju opasnost zahvaljujući strujama vjetra koji ih zaobilaze.

Ako već niste bili tamo posjetiti vinsku kušaonicu ili restoran, učinite to što prije, a za početak utješite se ovim milozvučnim spotom. Naime, ambijentu Belaja nije odolio niti proslavljeni čelist Stjepan Hauser, koji je u njegovoj okolici snimio spot za skladbu ‘Intermezzo Cavalleria Rusticana’.

Mustafa Topčagić / Foto: Nikola Zoko

 
Tagged: , , , , , , , , , ,