Naklada Ljevak će u ponedjeljak, 20. ožujka (17 sati), u prostoru HKD Napredak u Zagrebu, predstaviti knjigu Zlatka Kramarića ‘Kritika političkog uma’. Uz autora, o knjizi će govoriti dr.sc. Ivica Šola i novinarka Ivana Petrović, a razgovor će moderirati Vanda Babić Galić.
Knjiga je svojevrsni kritički dnevnik istaknutih kulturno političkih toposa suvremene hrvatske povijesti, a Zlatko Kramarić je osoba koja politiku razumije iznutra i koja je u najtežim vremenima obnašala iznimno odgovorne funkcije.
U samome uvodu autor pojašnjava da je u djelu ‘riječ o političko / teorijskoj poetici koja inzistira na svakodnevnom bilježenju i kritičkom komentiranju recentnih političkih, kulturnih i inih procesa, prije svega, u hrvatskom društvu’. Svi ti procesi uglavnom su dio tzv. slabe povijesti, ali mi smo i dalje uvjereni da se u tim, naizgled nevažnim i često nepovezanim sitnicama krije velika većina odgovora na mnoga naša otvorena političko-historijska pitanja. A sva bi se naša mudrost trebala sastojati u tome da te nevidljive signale, koje nam naša svakodnevica diskretno šalje, na vrijeme prepoznamo i da na njih adekvatno i pravovremeno reagiramo.
Zlatko Kramarić (Osijek, 1956.) profesor je makedonske književnosti i kulture, teorije književnosti i kulturalne antropologije. Radi na Akademiji za umjetnost i kulturu Sveučilišta Josipa Juraja Strossmayera u Osijeku kao redoviti profesor u trajnom zvanju, i kao gost professor na FON-univerzitetu u Skopju. Trenutno je veleposlanik u Albaniji. Prije toga bio je veleposlanik u Sjevernoj Makedoniji i na Kosovu te generalni konzul u Banja Luci. Na prvim demokratskim i višestranačkim izborima 1990. godine izabran je za gradonačelnika Osijeka. Tu je dužnost obnašao u četiri mandata, do 2005. godine. Od 1992. do 2008. godine bio je i zastupnik u Saboru. The National Institute (NDI) u Washingtonu dodijelio mu je 1997. godine prestižnu nagradu ‘W. A. Hariman’ (koju su, među ostalima, dobili i V. Havel, A. Saharov, M. Albright), jer je tijekom ratnih devedesetih godina, vremenu usprkos, sustavno promicao liberalno-demokratske vrijednosti, zagovarajući politiku mira, dijaloga i pomirenja. Izraelsko Ministarstvo turizma proglasilo ga je 2004. godine ‘ambasadorom dobre volje’. Napisao je više knjiga, od kojih izdvajamo: ‘Novi experimentum macedonicum’ (1987.), ‘Uvod u naratologiju’ (1989), ‘Makedonske teme i dileme’ (1991), ‘Diskurs razlike’ (1995), ‘Identitet, tekst, nacija’ (2009.), ‘Jugoslavenska ideja u kontekstu postkolonijalne kritike’ (2014.), ‘Nostalgija – kratka povijest zaborava’ (2016.), ‘Sat hrvatskog’ (2018.) i u suautorstvu s Angelinom Banović Markovskom ‘Politika, kultura, identitet’ (2013.). Član je Društva hrvatskih književnika, Hrvatskog filozofskog društva, Matice hrvatske, a 2015. godine izabran je za člana Makedonske akademije znanosti i umjetnosti (MANU).
M.P.
