Hrvatska pošta pustit će u optjecaj 22. travnja prigodne poštanske marke iz serije ‘Znameniti Hrvati’. Motivi prikazani na poštanskim markama su Ivan Krstitelj Rabljanin, Lelja Dobronić, grof Janko Drašković.
Autor marki je Duje Šegvić, dizajner iz Splita. Nominalna vrijednost maraka označena je slovnom oznakom ‘A’ što odgovara iznosima poštarina za pismo mase do 50 g u unutarnjem prometu te za dopisnicu/razglednicu u unutarnjem prometu. Izdane su u arcima od 20 maraka, a Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC).
Ovo je izdanje realizirano u suradnji s Tehničkim muzejom Nikola Tesla u Zagrebu (Ivan Krstitelj Rabljanin), Maticom hrvatskom, u čijem je vlasništvu umjetnina Vlahe Bukovca iz 1893. (portret grofa Janka Draškovića) te Zagrebačkom nadbiskupijom, Nadbiskupskim duhovnim stolom (fotografija Lelje Dobronić, Nadbiskupski arhiv u Zagrebu, Ostavština Lelje Dobronić).
Ivan Krstitelj Rabljanin rođen je u Rabu oko 1470. godine. Kao ljevač topova i zvona primljen je 1505. u službu Dubrovačke Republike, gdje je bio glavni majstor do kraja života 1540. Od Maloga vijeća dobio je stan i radionicu u Revelinu, a 1509. primljen je u trgovačku Bratovštinu sv. Antuna te postao građaninom Dubrovnika. Bio je vješt ljevač i istančan dekorater, koristio se širokim rasponom renesansnih ukrasa kojima je znao pridonijeti profinjenoj vitkoći svojih djela. Bavio se i različitim trgovačkim i pomorsko-trgovačkim poslovima.
Lelja Dobronić, velika i znamenita onoliko koliko je bila samozatajna i nesebična. Ako se za nekoga može reći da je iznova sagradio stari Zagreb, temeljeći ga na dubokoj i duboko provjerenoj povijesti, bila je to povjesničarka umjetnosti i povjesničarka Lelja Dobronić (1920.-2006.). Uz znanost i umjetnost sa strašću je voljela prirodu. Bila je posvećena planinama, čistom zraku, napornim usponima, radosti vrhunaca i dalekih vidika. Kao da su njezin unutrašnji i izvanjski svijet živjeli u razmjeni metafora.
Grof Janko Drašković (Zagreb, 1770.–Radkersburg, 1856.), hrvatski preporoditelj i političar, bio je poliglot i vrlo obrazovan. Njegovo najvažnije djelo ‘Disertatia iliti razgovor’ (Karlovac, 1832.), prva je politička brošura na hrvatskom jeziku, na štokavskom narječju. U njoj je prvi iznio cjelovit politički, društveni, kulturni i gospodarski program postupne preobrazbe hrvatskog društva po engleskom i mađarskom uzoru.
H. P.
