Sedma godina od početka eno-gastro projekta Vino uz žlicu i njegovo 30. izdanje obilježeni su eventom u restoranu Hayat u Velikoj Gorici (Nikole Tesle 70) čija je vlasnica mlada i poduzetna Antonija Batković.
Restoran Hayat karakterističan je po neobičnoj kombinaciji lokalne turopoljske i balkanske kuhinje. Zahvaljujući dobroj lokaciji, u blizini autoceste A11, česti su im gosti iz Zagreba, ali i turisti na predahu između putovanja s obzirom na svega desetak minuta vožnje od Zračne luke. U svega četiri godine postojanja prepoznati su po izvrsnoj hrani i korektnoj vrijednosti za novac. Dodali bismo još ugodan retro ambijent, profesionalan pristup gostima i ljubazno osoblje.
Prije kušanja ukusnih domaćih delicija, uzvanicima su apetit otvorile odabrane rakije i likeri iz bogate ponude Destilerije Koraca iz Motovunskih Novaka u središnjoj Istri. Vlasnik destilerije Albert Koraca predstavio je Vinea 1616, Malvazino (liker od malvazije), Rea Teranino (liker od terana), Marko Polo (liker od čokolade), Elixir Galiot (složena travarica s medom) i viski Juraj Dobrila s etiketom Istrian style whisky, koji je ime dobio po istaknutom biskupu iz tog kraja. Na svom obiteljskom gospodarstvu sustavno razvijaju izvorne, autohtone rakije i likere pod brendom The Spirit of Wine. Dobivaju se na tradicionalan način i svima je baza komovica. Obiteljsku priču, kaže nam, započeo je njegov pranono još 1904. godine, a Albert je danas četvrta generacija koja uspješno nastavlja ovu bogatu tradiciju.
Domaće specijalitete restorana Hayat dodatno je obogatilo stopostotno bučino ulje obitelji Legac iz Požege. Proizvodnja njihovog toplo prešanog bučinog ulja započinje pažljivim odabirom najkvalitetnijih bučinih sjemenki, a svaki idući korak u tom procesu vodi do vrhunskog proizvoda. Toplo prešano bučino ulje donosi bogatstvo okusa i kvalitetu, idealnu za kuhanje i obogaćivanje jela, a, kako kaže Mateja Legac Lucić, planiraju proširiti svoju proizvodnju i na hladno prešano ulje. Osim toga, obitelj Legac u svojoj ponudi ima i salatno bučino ulje, bučine koštice (slane, s bijelim lukom ili čilijem) i bučino brašno. Svaka kapljica njihovog bučinog ulja, uvjerili smo se, nosi priču o tradiciji, prirodi i obiteljskoj predanosti.
Uzvanici su, uz fini domaći kruh s dodatkom narančine kore, imali prilike kušati ekstra djevičansko maslinovo ulje brenda Černeka iz Istre. Obitelj Černeka naslijedila je kulturu proizvodnje od svojih predaka, a njihovi maslinici s 3500 stabala nalaze se na području Sovinjaka kod Buzeta. Kroz dugogodišnju tradiciju uzgoja maslina, stvorili su četiri etikete maslinovih ulja, od kojih su tri monosortna – Istarska bjelica, Istarska črnica i Leccino te blend koji je idealna kombinacija sorti Istarska bjelica, Leccino, Istarska Črnica, Frantoio, Buža i Pendolino. Plodovi se beru početkom listopada i u istome danu prerađuju se u obiteljskoj uljari Torkop. Maslinova ulja Černeka iznimne su kvalitete, a kušati se mogu i na obiteljskom imanju za potpun gastronomski doživljaj.
Uz prve zalogaje, Focacciu s džemom od karameliziranog luka stiglo je pjenušavo iznenađenje iz Hrvatskog zagorja – pjenušac Albuelis brut iz vinarije Vitus proizveden klasičnom metodom od autohtonih zagorskih sorti starohrvatska belina i dišeća ranina. Enolog Mladen Kantoci objasnio je neobičan naziv pjenušca: ‘Albuelis je stara sorta vinove loze još iz doba Rimskog carstva, koja je najvjerojatnije prethodila našoj belini, pa smo tome u čast nazvali naš prvi premium pjenušac. Lepršav je, lagan i svjež, pogodan za svečane trenutke, ali i kao izvrstan aperitiv.’ Vinarija Vitus novost je na hrvatskoj vinskoj sceni, osnovana tek prošle godine u Komoru Začretskom kod Zaboka s ambicijom revitalizacije starih sorti, među kojima su još svetokriška belina, modra kosovina i volovina crvena. Spasili su ih od zaborava i proizveli vlastite cjepove. Oko 10 hektara vinograda posađeno je 2022. godine tako da sve loze još nisu u rodu. Brend Vitus nastao je na temelju projekta ‘Revitalizacija autohtonih sorti vinove loze Hrvatskog zagorja’, koji se provodi na inicijativu Trgocentra iz Zaboka, Krapinsko-zagorske županije i Agronomskog fakulteta u Zagrebu.
Slijedio je jelo koje nije baš na žlicu, ali se slobodno može jesti i rukom – Feta sir u bagremovom medu – u kojem se slanost sira savršeno ispreplela sa slatkoćom meda ‘upakiranom’ u hrskavo pecivo. Zalogaji su naprosto nestajali i fino se prožimali s Malvazijom 2024 istarskog vinara Robija Damijanića iz Žminja gdje nisu osobito pogodni klimatski uvjeti za uzgoj grožđa. Unatoč tome, Damijanići su vinari već četiri generacije, a kako su velika obitelj, puno su trošili svojih vina, pa su prodavali samo viškove.
Obiteljsku tradiciju unaprijedio je Robi, koji je stekao vinsko obrazovanje najprije u srednjoj poljoprivrednoj školi, a potom na Institutu za poljoprivredu i turizam u Poreču. Na 3 hektara uzgaja malvaziju i cabernet sauvignon, a uskoro će u rodu biti merlot i sauvignon blanc. Malvazija koju smo kušali slamnato je žute boje sa zelenkastim odsjajem. Na nosu dominiraju svježe i ugodne note bagrema i bazge. Ima sve sortne karakteristike, svježa je, voćna i aromatična s lijepom ravnotežom između voćnosti, kiselosti i suhoće. Kiselina su ugodne, struktura harmonična, uz nježnu gorčinu na završetku koja joj daje karakter.
Kako se slažu Turopoljski štrukli s vinom iz Štajerske u Sloveniji? Izvrsno! Puklavec Family Wines, nekad poznati kao vinarija Jeruzalem Ormož, predstavili su premium etiketu svojih vina Seven Numbers. Među njima je Šipon iz berbe 2024. kojeg su prezentirale enologinja Darija Peček i Kaja Šubelj iz marketinškog tima vinarije. Slovenska sorta šipon internacionalno je poznata kao furmint, a u Hrvatskoj pod nazivom moslavac i pušipel. Šipon Seven Numbers 2024 vino je punog tijela s profinjenom aromom, izraženog sortnog karaktera i kompleksnog okusa u kojem se isprepliću arome bijelog cvijeća, citrusa i začina. Svježina i pikantnost daju mu intenzivan karakter. Zahvaljujući desetomjesečnom dozrijevanju u hrastovim bačvama, vino ima bogat i složen okus. Potom je pretočeno u inox tank gdje je dodatno dozrelo prije punjenja u boce. Ima potencijal starenja do deset godina. Još samo da objasnimo u čemu je razlika između zagorskih i turopoljskih štrukli. Zagorski se rade od tankog, vučenog tijesta te pune svježim sirom jajima i vrhnjem. Najčešće, prvo se kuhaju pa zapeku s vrhnjem. Turopoljski štrukli se, pak, samo kuhaju, imaju nešto deblje tijesto, a nadjev se radi s jajima, vrhnjem i malo griza.
Vrhunski specijalitet kao što su Juneći obrazi u umaku od suhih šljiva s njokima, zaslužuje i vrhunsko vino kakav je Dingač 2022 vinarije Skaramuča iz mjesta Pijavičino na Pelješcu. Ovaj spoj jela i vina eno-gastro novinari proglasili su najboljim na 30. Vinu uz žlicu, projekta koji s velikim entuzijazmom organiziraju Renata Cisar i Mustafa Topčagić. Dingač je prva vinska apelacija u Hrvatskoj i bivšoj Jugoslaviji koja je dobila zakonsku zaštitu zemljopisnog podrijetla još 1961. godine. Status mu je dodatno potvrđen pri Međunarodnom uredu za zaštitu intelektualnog vlasništva u Ženevi (WIPO) koji mu je 1964. godine izdao certifikat o zaštiti. Ovo vino od sorte plavac mali odlikuje se rubin crvenom bojom, harmoničnom punoćom okusa i lijepo izraženom aromom sorte koje podsjećaju na bobičasto voće. Ima gotovo idealan omjer alkohola, kiselina, minerala i tanina. Dingač je već desetljećima među najprepoznatljivijim hrvatskim vinima u svijetu, a Dingač vinarije Skaramuča je u više navrata nagrađivan. Zbog posebnosti tla s nagibom do 45 stupnjeva i trostrukoj izloženosti svjetlosti – od sunca, refleksije od mora i kamena – prinosi su niski, a berba se obavlja ručno. Vinarija Skaramuča je vlasnik najvećeg vinograda na području Dingača sa 135.000 trsova, godišnje proizvode oko 320.000 butelja vina, od toga 80.000 butelja Dingača.
Pred kraj večeri ugodnog druženja te uživanja u hrani i vinu, poslužena su dva slatkiša. Prvi u tanjurima – Štrudla od jabuka na kremi od vanilije, a drugi u čašama – poluslatko vino Jade 2023 iz vinarije Belje. Vino je nazvano po poludragom kamenu žad i njihova je najnovija etiketa koju je predstavio Robert Moržan. Istaknuo je kako su u ovom predikatnom vinu znalački spojeni svježina i mineralnost graševine s punoćom i mekoćom chardonnaya iz Kneževih vinograda u Baranji. Ručno su brani i posebno birani najbolji grozdovi. Riječ je o vinu izborne berbe bobica koje karakterizira izraženija aromatičnost i koncentracija okusa s fino zaokruženom slatkoćom. Zlatnožute je boje s raskošnim mirisima zrele breskve i marelice, uz cvjetne note bagrema i akacije te fine nijanse meda, vanilije i suhog voća. Na nepcu je zaokruženo, puno i svilenkasto, s nježnim slatkim dodirom koji je uravnotežen dobrom svježinom. S ovom premium etiketom Belje sve ozbiljnije pojačava svoju poziciju na domaćem tržištu, a da je prepoznato i u inozemstvu potvrđuje nedavno osvojeno zlato na 29. Berliner Wein Trophy.
Jubilarno 30. izdanje Vina uz žlicu dodatno su začinili novinari i blogeri koji ga godinama prate. Organizatorima su priredili ugodno iznenađenje darujući im prigodnu karikaturu koju je napravio poznati karikaturist i strip crtač Stiv Cinik na kojoj se na duhovit način poigrao s likovima glavnih aktera.
FAMA / Foto: Nikola Zoko
