U Atelijeru Meštrović svečano je otvorena izložba ‘Meštrovićev znak u Zagrebu – arhitektura: 80 godina Meštrovićeva paviljona’ autorice Barbare Vujanović, ujedno i kustosice izložbe.
Izložbu je otvorila Rašeljka Bilić (voditeljica Službe za muzejsku djelatnost Ministarstva kulture), a uz nju su govorile ravnateljica Muzeja Ivana Meštrović, Sandra Grčić Budimir i zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Vesna Kusin. Uzvanicima se predstavio i tim koji je radio na izložbi: Ivan Marušić Klif, Damir Gamulin, Filp Beusan i Ivan Capan.
Osamdesetu obljetnicu podizanja i otvorenja Doma hrvatskih likovnih umjetnika, odnosno Meštrovićeva paviljona, Muzeji Ivana Meštrovića obilježavaju ovom izložbom koju je kustosica osmislila kao nastavak istraživanja započetoga knjigom ‘Meštrovićev znak u Zagrebu’, objavljenom prošle godine, u kojoj je obradila njegovu zagrebačku spomeničku i arhitektonsku baštinu te djela u muzejima i crkvama.
Na izložbi se turbulentna povijest građevine tematizira i tumači na intrigantan i zanimljiv način kroz vizualne instalacije u izvedbi umjetnika Ivana Marušića Klifa. Prikazat će se sve faze u kojima je Meštrovićev paviljon doživio različite prenamjene i promjene: Dom hrvatskih likovnih umjetnika (1938.-1941.), džamija (1941.-1945.), Muzej narodnog oslobođenja/Muzej revolucije naroda Hrvatske (1949.-1991.), Dom Hrvatskoga društva likovnih umjetnika (1993. do danas).
Barbara Vujanović, Mate Meštrović i Sandra Grčić Budimir
Instalacijama, koje se temelje na bogatoj fotografskoj i arhivskoj građi, sabranoj iz zagrebačkih muzeja, te privatnih arhiva, pridružit će se i originalna maketa paviljona iz fundusa Atelijera Meštrović.U izložbenom projektu sudjeluje i povjesničarka arhitekture Vendula Hnídková s Instituta za povijest umjetnosti Češke akademije znanosti iz Praga. U tekstu za katalog naslovljenom ‘Hram hrvatskih umjetnika u kontekstu teških vremena’, autorica se bavi kontekstom nastanka te donosi analizu ovog paradigmatskog ostvarenja Ivana Meštrovića i suradnika kroz komparaciju s njegovim ostalim arhitektonskim ostvarenjima, ali i s drugim europskim građevinama. Barbara Vujanović u tekstu ‘Meštrovićev paviljon i paviljoni: mijene građevine kao odrazi vremena i prostora’ navodi i analizira intervencije drugih arhitekata, koje su nastale kao posljedice prisvajanja građevine od strane različitih političkih sistema.
J. G.
