Branka Erdelji-Štivić predstavila je svoj roman prvijenac ‘Starenje za početnike’ u Knjižnici i čitaonici Fran Galović u Koprivnici.
‘Željela sam prikazati odnose i osjećaje žene u jednom braku, u jednoj obitelji, neopterećenoj financijskim problemima, politikom, društvenim odnosima i onim što pratimo u medijima’, rekla je Branka Erdelji-Štivić na predstavljanju knjige ‘Starenje za poočetnike’ u Koprivnici, gradu u kojem je provela gotovo trideset godina radeći kao liječnica obiteljske i školske medicine.
Odlazak u mirovinu za dr. Erdelji-Štivić bio je povod za potragu za novim identitetom i pritom je aktivirala svoj spisateljski talent. Naslov je bio određen i prije nego što je nastao roman u kojem se starenje prikazuje kao razdoblje kreativnosti i sazrijevanja, u kojem također može biti puno strasti, hedonizma i kreativnosti.
‘Starenje ne možemo izbjeći’, komentirala je Branka Erdelji-Štivić, ‘stoga sam za svoju junakinju tražila način da u njemu prepozna sebe kakva je željela biti’.
Roman ‘Starenje za početnike’ ima univerzalnu pouku i nije zavičajni roman, ali u njemu je idilično opisana Koprivnica, jer glavna junakinja odlazi baš u Koprivnicu tražeći mirno utočište, sigurnost i prijateljsku riječ. Važnu ulogu u romanu stoga imaju i sami Koprivničani. Ravnateljica knjižnice Diana Sabolović Krajina primijetila je kako je u romanu prepoznala brojne sugrađane koji su svojim mudrostima ili podvizima nadahnuli autoricu pri pisanju romana.
‘Razmišljajući o mjestu na kojem će se glavna junakinja osjećati sigurno i zaštićeno, nisam mogla odoljeti da izaberem Koprivnicu’, objasnila je iskreno autorica Branka Erdelj-Štivić, čim je ganula koprivničku publiku u prepunoj velikoj dvorani Stručno-znanstvenog odjela Knjižnice i čitaonice Fran Galović.
Urednica Milena Benini navela je zabranjena područja kojima se u romanu ‘Starenje za početnike’ bavi spisateljica Branka Erdelji-Štivić. To je veza s mlađim partnerom, traženje vlastitog identiteta izvan uloge majke, supruge, bake i svih ostalih koje nameće okolina i potraga za nadahnućem kreativnog impulsa koji osjeća u sebi.
‘Znamo kako u klasičnim romanima koje pišu muškarci završavaju potrage za identitetom koje poduzimaju žene – jedna nađe ljubavnika, pa se baci pod vlak, a druga se otruje. Vrijeme je zato da istraživanja vlastitog identiteta počnu opisivati same žene’, kazala je Benini.
Odlomke iz romana, među kojima je i onaj s razgovorom na koprivničkim bregima, nadahnuto je čitala Helena Hećimović, profesorica engleskog i francuskog jezika, a razgovor o romanu nastavio se uz domaća peciva, savijače i kolačiće koje su majstorski pripremile koprivničke prijateljice autorice.
Sandra Pocrnić Mlakar / Foto: Promo
