Jedna od trenutačno najzanimljivijih belgijskih spisateljica i spoken word performerica Carmien Michels, u zagrebačkoj Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića predstavila je zbirku priča ‘Očevi koji tuguju’ (Naklada Ljevak, 2025.).
Tom je prilikom progovorila o velikim temama svoje književnosti i suvremenog belgijskog društva – odnosu prema kolonijalizmu, naslijeđenim traumama te važnosti sjećanja, suosjećanja i inkluzije. U društvu novinarke Karmele Devčić, moderatorice razgovora, i prevoditeljice knjige Svetlane Grubić Samaržije, autorica je otkrila da su je na pisanje zbirke potaknula stvarna iskustva ‘očeva koji tuguju’ – pa i njezina vlastitog oca – kao i činjenica da nije često nailazila na temu očinstva u knjigama koje je čitala.
Govoreći o belgijskoj povijesti kolonijalizma, Michels je navela kako je prekretnica – u smislu javnog govora o toj temi – bio kultni roman ‘Srce tame’ Josepha Conrada, ali da se o pitanjima odgovornosti i krivnje Belgije za zločine u Kongu još uvijek ne govori dovoljno. Najsnažniji je, upozorava, uvijek glas onoga tko posjeduje moć. U Antwerpenu u kojem živi ipak uočava pozitivne pomake: ‘I ja kao spisateljica imam određeni doseg i moć. Zato u svojim pričama kombiniram vlastito gledište s maštom.’ Osvrćući se na zbirku, novinarka Karmela Devčić istaknula je čest i dramaturški zanimljiv motiv ugriza životinja te kako će se svatko prepoznati u jednoj od priča, dok je prevoditeljica Svetlana Grubić Samaržija izdvojila snažne pjesničke slike i precizan jezik u kojem ‘nema viška ni riječi ni rečenice’. Zbog toga je prevođenje zbirke bio izazov, objasnila je, spomenuvši i kako su ‘Očevi koji tuguju’ ostavili dubok dojam na čitatelje u Hrvatskoj.
Budući da autorica u Zagrebu gostuje u sklopu projekta ‘Čitanje u fokusu’ Naklade Ljevak, usmjerenog na poticanje čitanja kod srednjoškolaca, dotaknula se zanimljivog iskustva rada s mladima na svojoj priči ‘Šetamo pse’, tijekom kojeg su učenici razvijali alternativne ideje zapleta. Na kraju je Michels govorila o pisanju kroz prizmu roditeljstva, a komentirajući nasilje kod adolescenata, zaključila je kako je ‘agresija često vapaj za pažnjom.’ Razgovor je simultano prevodio Bruno Štefić.
N. L. / Foto: Promo
