Hrvatska filmska povijest relativno je slabo pokrivena brojnim relevantnim izdanjima. Kinematografsko razdoblje 1941.-1945. također je često zaobilaženo i preskakano. Po prvi put, na jednom mjestu, knjiga povjesničara filma Daniela Rafaelića donosi stručnu, opsežnu i razumljivu povijest kinematografije Nezavisne Države Hrvatske. Promocija knjige održat će se u četvrtak, 28. kolovoza u 18 sati, u Gradskoj knjižnici Vukovar, u sklopu 8. Vukovar Film Festivala.
Detaljnom analizom svih filmova i filmskih žurnala proizvedenih u NDH kao i sintezom nekoliko tisuća pronađenih i obrađenih arhivskih dokumenata iz Zagreb, Beograda, Berlina i Rima autor knjige portretira kinematografiju satelitske države čiji se propagandni uzusi doslovno preklapaju s onima nacističke njemačke. Ipak, brojni kinematografski disidenti pružali su otpor vladajućem represivnom aparatu te se i o njima prvi put govori. Do sad neviđeni rukopisi, fotografije i filmski plakati biti će po prvi put publicirani. Brojni rariteti koji se čuvaju u svjetskim filmskim arhivima po prvi će put u knjizi Kinematografija u NDH ugledati svijetlo dana. Zasebni dio knjige čine vrijedni intervjui s nekima od najvažnijih aktera filmskih djelatnosti toga vremena, koje je autor knjige uspio napraviti prije njihove smrti.
Knjiga pisana u formi znanstvenog rada, na pristupačan način ocrtava kinematografsku, ekonomsku, socijalnu i opće kulturalnu potku svih grana kinematografije, postavljajući po prvi put prava znanstvena pitanja i nudeći ne ideološke ili političke, već isključivo znanstvene odgovore. Knjiga sadrži 350 kartica teksta, preko dvjestotinjak fotografija, desetak reprodukcija filmskih plakata i pedesetak originalnih dokumenata. Sve to po prvi puta predstaviti će se hrvatskoj i međunarodnoj javnosti 2013. godine kao jedinstvena knjiga kako domaće filmske povijesti, tako i publicistike uopće.
Rafaelić je, koristeći stroga merila naučnoistraživačkog postupka, pristupio obradi ove teme kojom se već godinama predano bavi i o kojoj je dosad objavio više studioznih članaka u stručnim časopisima (Hrvatski filmski ljetopis i drugi). Rafaelić je sistematski, precizno i detaljno proučio i obradio sve dostupne izvore, od kojih je najveći deo tek sada preko njegovih istraživanja postao poznat javnosti: originalne filmove (ukoliko su sačuvani), dokumenta i arhivsku građu iz perioda kojim se bavi, dnevnu štampu i periodiku na hrvatskom i na stranim jezicima, raspoloživu literaturu i memoarsku građu koja se tiče kako ovog perioda, tako i onih koji su mu prethodili i uslovili zbivanja u hrvatskoj kinematografiji 1941-1945. Obavio je i razgovore sa malobrojnim živim učesnicima u događajima. Sve podatke koje je pre svega on pronašao u navedenim izvorima, a zatim i one do kojih je došao na osnovu proučavanja literature, kritički je preispitao i uporedio, kako bi došao do validnih zaključaka od kojih je satkano tkivo knjige. Obuhvaćeni su svi vidovi kinematografskih delatnosti – proizvodnja, promet i prikazivanje filmova, reakcije gledalaca i kritike, pisana reč o filmu, cenzura, veze hrvatskog filma sa inostranstvom, mesto i uticaj filma na kulturna zbivanja i svakodnevni život u Hrvatskoj za vreme Drugog svetskog rata.
prof. dr. sc. Dejan Kosanović
Iako je s obzirom na svoj karakter ta monografija namijenjena profesionalnim povjesničarima i stručnjacima drugih profila povezanih s obrađenom temom, ona je zbog načina na koji je napisana i strukturirana više negoli dostupna i takozvanim običnim ljudima koje zanima problematika koju je autor obradio. Držim to jednom od njezinih odlika, koja je zbog uloge koju bi mogla odigrati u prosvjećivanju šire hrvatske javnosti čini djelom od znatne koristi za hrvatsko društvo.
dr. sc. Mario Jareb
O autoru:
Daniel Rafaelić rođen je 19.6.1977. godine u Bitoli, Makedonija. Osnovna i srednja škola u Zagrebu. 1996. godine upisao Filozofski fakultet u Zagrebu – diplomirao povijest 2002. godine (Amarna period egipatske povijesti umjetnosti). 2003. godine na istom fakultetu upisao Poslijediplomski studij hrvatske povijesti. 2006. godine upisao je Poslijediplomski doktorski studij Moderne i suvremene hrvatske povijesti gdje je u procesu stjecanja doktorata. Zaposlen u Hrvatskoj kinoteci – Hrvatskom državnom arhivu od 2002. do 2010. godine, kao filmolog – arhivist. Od 2007. do 2009. radi kao Načelnik odsjeka za zaštitu i restauraciju filmskog gradiva. DVD izdanje filma Lisinski (1944.), Oktavijana Miletića, nastalo i realizirano prema njegovoj ideji, proglašeno izdanjem godine. Usmjeren istraživanju domaće i svjetske filmske povijesti kao i istraživanju filmskih arhiva s ciljem pronalaska zaboravljenih i izgubljenih filmskih zapisa iz Hrvatske. U filmskim arhivima u Beču (2003.) i Berlinu (2008.) pronašao i nakon 60 godina doveo u Hrvatsku te prikazao izgubljene filmove Oktavijana Miletića Kroatisaches Baurenleben (1943.) i Agram. Die Hauptstadt Kroatiens (1944). Za doprinos istraživanju hrvatske filmske baštine nagrađen je 2010. godine nagradom Vjekoslav Majcen Hrvatskog društva filmskih kritičara. Na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, na predmetu Povijest hrvatskog filma, asistent je
u nastavi i ispitima od 2003. – 2008. Od 2010. na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta redovito drži tri izborna kolegija: Film kao povijesni izvor-film i propaganda, Stara povijest na filmu, Srednji vijek na filmu dočim od 2013. na Odsjeku za psihologiju započinje s predavanjima Psihopatologija i film.
N. L.
