Izložba Darka Fritza pod nazivom ‘Novi Novi Novi Zagreb’ bit će otvorena u ponedjeljak, 7. ožujka (20 sati) u zagrebačkoj galeriji Greta.
Serija digitalnih kolaža ‘Sopot – zamišljene budućnosti’ i video triptih ‘Panorama’, radovi koje autor prezentira na izložbi, dio su projekta ‘Zamišljene budućnosti’, a nastali su tijekom rada na eksperimentalnom filmu ‘Novi Južni Zagreb’ u produkciji Motion, čija se svjetska premijera očekuje u svibnju na filmskom festivalu u Oberhausenu.

U 2016. godini navršiti će se 500 godina od prvog izdanja djela ‘Utopia’ (1516.) Thomasa Morea. Promišljajući zamišljane budućnosti možemo istaknuti pitanje: je li doista danas lakše zamisliti kraj svijeta nego kraj kapitalizma (Jameson, 2003.), nakon filozofskog propitivanja ‘kraja utopije’ (Marcuse, 1967.)? Polazišna točka projekta ‘Zamišljene budućnosti’ je propitivanje vizija budućnosti, prikazanih kroz urbanistički razvoj grada. U ovom slučaju projekt promiče propitivanje nasljeđa socijalnog vizionarstva i ostavštine ‘utopijskog urbanizma’ 1960-ih i današnje društvene osviještenosti kroz problem planiranja gradskog prostora. Urbanisti već prije Drugog svjetskog rata zamišljaju širenje grada Zagreba na jug, preko rijeke Save. 1950-ih, Vlado Antolić predlaže regulacijski plan grada koji se 1962. prezentira političarima i javnosti kroz planove i maketu Južnog Zagreba, kasnije nazvanog Novi Zagreb. Planovi su se odmah počeli sprovoditi i djelomično su ostvareni u slijedećih nekoliko desetljeća.

‘Sopot – zamišljene budućnosti’ prikazuje novozagrebačko naselje Sopot kroz računano konstruirane 3D prikaze urbanističkih planova Južnog Zagreba iz 1962. i stanja iz 2014. godine, te fotografije naselja snimljene oko 1973. Ova serija digitalnih kolaža biti će uskoro objavljena kao dio knjige ‘Sopot Modern’ francuskog umjetnika Jeana Michela Bruyèrea u izdanju Muzeja suvremene umjetnosti Zagreb i Eurokaza.

Video triptih pod nazivom ‘Panorama’ prikazuje panoramsku snimku Novog Zagreba iz 2014. godine, snimljenu dronom, uz kompjuterski generirane prikaze zamišljenog i djelomično ostvarenog idejnog rješenja urbanističkog plana.

Medij filma, pokretnih slika, shvaćen je kroz dimenziju strukture vremena. Filmska montaža koristi stoljećima star algoritam magičnog kvadrata sedmog reda (Venerin kvadrat). Algoritam se odnosi na vremensko trajanje osnovne jedinice digitalne video slike, jedne od 25 sličica u sekundi. U korištenju tog starog algoritma danas u mediju filma, na iznenađenje autora se pokazalo da ukupni zbroj jedinica magičnog kvadrata sedmog reda (1225), preveden na trajanje od jednog framea traje 49 sekundi, gdje je zbroj jedinica, u svakog od sedam naizgled nepravilnih nizova jednak (175 frameova u trajanju 7 sekundi). 7 x 7 ispada 49 sekundi, kao da su stari matematičari znali da će se video slika, stoljećima kasnije, formirati kroz 25 sličica u sekundi te njihova sedmica ponovo zavrtiti u novoj dimenziji vremena.

G. G.