U suradnji s izdavačkom kućom Vuković & Runjić darujemo 1 čitatelja/icu knjigom Isabel Allende – ‘Portret u sepiji’.
U subjektu navedite: FDAR1
a u tekstu: vaše ime i adresa broj telefona vaš razlog
Šaljite na mail: [email protected]
Posjetite našu facebook stranicu Fama i kliknite ‘sviđa mi se’!
Vaše mailove šaljite do 24. svibnja
Imena dobitnika s najoriginalnijim odgovorima bit će objavljena 25. svibnja
Za dodatne upute i obavijesti obratite se na: [email protected]
‘Pišem kako bih razbistrila stare tajne svoga djetinjstva, odredila svoj identitet i stvorila vlastitu legendu. Jedino čega naposljetku imamo u izobilju jest sjećanje što smo ga istkali. Svatko izabire ton kojim će kazivati svoju povijest; osobno priželjkujem trajnu jasnoću otiska u platini, ali ništa u mojoj sudbini nije osvijetljeno na taj način. Živim među raspršenim nijansama, zastrtim tajnama, neizvjesnostima; ton podesniji za kazivanje mog života bliži je onome portreta u sepiji…’ (Preveo sa španjolskoga Dinko Telećan)
Isabel Allende u ovoj knjizi ispisuje iznimnu obiteljsku sagu, smještenu na sam kraj 19. stoljeća. Junakinja, mlađahna Aurora del Valle, u djetinjstvu je proživjela tešku traumu u kineskoj četvrti San Francisca, zbog koje se ne sjeća prvih pet godina života. Zbog noćnih mora koje je proganjaju, Aurora del Valle krenut će u potragu za svojim precima, kao i za vlastitom ljubavnom pričom. Kod Isabel Allende upoznajemo dojmljive, samosvjesne heroine, čije sudbine pratimo od romana ‘Kći sreć’e preko ‘Portreta u sepiji’ do konačnog raspleta u ‘Kući duhova’.
S više od 74 milijuna prodanih knjiga, romansijerka i feministica Isabel Allende jedan je od najčitanijih svjetskih pisaca. Rođena u Peruu i odrasla u Čileu, međunarodnu je slavu stekla već prvim romanom ‘Kuća duhova’ (1982.). Otad je objavila više od dvadeset bestselera, koji su poželi zavidan kritički uspjeh. Njezina su djela prevođena na više od četrdeset jezika: zabavna i poučna, prepliću maštovite priče s povijesnim događajima. Uz književni rad, Isabel Allende aktivno se zauzima za ljudska prava. Nakon smrti kćeri Paule 1996. u njezino je ime osnovala dobrotvornu zakladu za potporu ženama diljem svijeta. Primila je 15 počasnih doktorata i nagradu za životno djelo PEN-a, a Barack Obama dodijelio joj je Predsjedničku medalju slobode, najveće civilno odličje SAD-a.
