Sve je u Brazilu, jednoj od najvećih svjetskih država, veliko: velik je broj stanovnika (Brazilaca ima 190 milijuna), velika Amazônia se rasprostire na šest milijuna kvadratnih kilometara; velik je bio i ljevičarski predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva, koji je Brazilu nakon desetljeća terora i diktature donio mir; gradovi, plaže, muzika, nogomet, favele i književnost tako su veliki da Brazil traži čitavog čovjeka: ako volite bossa novu, kubanski ritmovi za vas su tek zgodna kulisa; ako je Pele vaš miljenik, argentinski nogometaši su manji od plišanih igračaka. Samo jedna plaža na svijetu je dovoljno velika – a ta se plaža zove Copacabana – da na nju stane dva milijuna kupača. Samo brazilska favela može onako urliknuti nakon što papa Franjo kaže da ni onaj najočajniji ne smije gubiti nadu.
Uz nogometno ludilo koje trenutno vlada svijetom,Naklada Ljevak vampredstavlja brazilsku književnost i njene autore, počevši sa Marcom Guimarãesom koji će u sklopu svoje europske turneje, a povodom objavljivanja romana Moj pseudonim i ja, od 16. do 19. lipnja boraviti u Zagrebu. Moj pseudonim i ja (1951) roman je u kojem Marcel Rood, uspješni pisac koji piše pod pseudonimom Marcel Rodd, saznaje da je netko tko se predstavlja kao on organizirao potpisivanje njegovog najnovijeg romana u nekoj knjižari u Parizu. Uputivši se na predstavljanje svog romana koje je organizirao čovjek koji mu je ukrao identitet, Rood u gužvi na stanici podzemne željeznice susreće mladu sociologinju i vlasnicu knjižare Marianne i zaljubljuje se u nju. Stojeći u redu kako bi mu se u njegovu knjigu potpisao varalica koji glumi da je autor romana, Marcel upoznaje neke od svojih čitatelja i nastavlja komunikaciju s njima uz pomoć Marianne koja mu postaje ljubavnicom. Marianne osim toga otkriva da je Marcel žrtva prevare svog izdavača i od tog trenutka počinju prijetnje, ubojstva i otmice. U ovom romanu kriminalistički žanr i magični realizam funkcioniraju u savršenoj harmoniji, rušeći granice i izmičući uobičajenim pretpostavkama, postavljajući pritom važna metafizička i egzistencijalna pitanja.
Uz ovaj nadolazeći Guimarãesov roman, potražite i ostale knjige brazilskih romanopisaca. Ako pročitate romane Jorgea Amada (1912-2001), Clarice Lispector (1920-1977) i Letície Wierzchowski (1972) lako ćete se uvjeriti da je Brazil i zemlja velike književnosti o životu, stranputicama, vjeri i ljubavi: Brazilci pišu podjednako strastveno kao što pjevaju, ljube, mole ili igraju nogomet.
Humoristički roman Gabriela, klinčić i cimetslavnog Jorgea Amada Jean Paul Sartre je proglasio ”pučkim romanom u najboljem smislu te riječi”: u Amadovoj brazilskoj provinciji Bahiji sredinom 1920-ih vladaju kraljevi kakaa, razmirice rješavaju revolverima, prevareni muževi okaljanu čast brane krvoprolićima, tradicionalisti žele gradić Ilhéus zadržati onako pospanim i nazadnim kakav je oduvijek bio, a arapski krčmar Nasib Saad u kuharici Gabrieli otkriva raskošnu ljepoticu koja će zaluditi muškarce u gradiću Ilhéusu.
Kratki roman Zvjezdani trenutak (A Hora da Estrela, 1977.) Clarice Lispector, jedne od najprevođenijih brazilskih autorica, posljednje je djelo koje je objavila za života i svojevrsna autoričina oporuka. U Zvjezdanom trenutku prostodušna Macabéi iz gradića Maceióa na sjeveroistoku Brazila u potrazi za boljim životom seli u Rio de Janeiro. Ime je dobila tako što joj se majka zavjetovala Našoj Gospi od Dobre Smrti da će joj dati to ime ako preživi porod. U svojoj prostodušnosti Macabéa se odbija uklopiti u moderno kapitalističko društvo (jer je bila ‘nesposobna za život’), dok je beskrupulozni i ambiciozni Olímpico de Jesus njegov savršeni predstavnik.
Brazilski bestseler Kuća sedam žena autorice Letície Wierzchowski zbiva se za vrijeme Revolucije odrpanaca, poznatog povijesnog događaja iz 19. stoljeća u kojem se borilo za nezavisnost južnog Brazila, ukidanje ropstva i uvođenje republikanstva. Na početku rata revolucionarni vođa Bento Gonçalves odvodi sve žene iz obitelji na sigurnu hacijendu, gdje one sa zebnjom iščekuju kraj revolucije. U ovoj pripovijesti pojavljuju se i mnogobrojne stvarne historijske ličnosti: među njima je i talijanski revolucionar Giuseppe Garibaldi, u kojeg je nesretno zaljubljena jedna od glavnih junakinja, Manuela, čije osobne zabilješke vode čitatelja kroz zbivanja u romanu.
