Izložba ‘Vječna ljepota crteža’ bit će otvorena u zagrebačkoj Galeriji Mona Lisa u srijedu 10. lipnja (19 sati).
Autorica izložbe Biserka Rauter Plančić okupila je čak 79 djela najvažnijih hrvatskih umjetnika od kraja 19. stoljeća do druge polovice 20. stoljeća. Riječ je o selekciji radova ujedinjenih medijem papira i širokim rasponom crtačkih i slikarskih tehnika, od olovke, ugljena i tuša do akvarela, gvaša i pastela. U cjelini, izložba naglašava važnost crteža i tehnika na papiru kao ravnopravnog, ali često zapostavljenog medija u kojem su hrvatski umjetnici ostvarivali visoku razinu izraza, te ga ponovno postavlja u fokus kao temeljni nositelj likovne ideje i umjetničke vještine.
Izložba se usredotočuje na crtež kao autonomni likovni medij i temelj likovnog izraza, pri čemu se naglašava njegova uloga u oblikovanju prostora, volumena i likovne misli, ali i njegova trajna prisutnost u razvoju hrvatske moderne umjetnosti. Kako u predgovoru navodi autorica izložbe, crtež je ‘drevna i prvobitna grana likovnoga umijeća’, ali i osnova svakog likovnog izraza, pri čemu se crta razumijeva kao ‘zamišljeni ocrt uočenih i percipiranih likova, oblina, predmeta, krajobraza… ili posve izmaštanih apstraktnih kompozicija’. Upravo u tom rasponu između opaženog i imaginarnog kreće se i izložba ‘Vječna ljepota crteža’, koja crtež promatra kao neposredan trag umjetničkog mišljenja i kao samostalno područje likovne vrijednosti.
U selekciji od gotovo 30 velikana hrvatskog slikarstva je i crtež Vlaha Bukovca, nastao tijekom prve godine slikarova studija na pariškoj Akademiji, u klasi Alexandrea Cabanela. Bela Čikoš Sesija donosi titravu, plenerističku viziju pejzaža, a Menci Clement Crnčić motive jadranskog priobalja, njegova ‘zaštitnog znaka’. Josip Račić predstavljen je crtežom koji potvrđuje njegovu iznimnu portretnu karakterizaciju i sigurnost crtačkog izraza, a Ljubo Babić pejzažima u kojima se teorijska misao o ‘našem krajoliku’ pretače u kromatsku strukturu. Crteži Milivoja Uzelca pripadaju njegovim predratnim pariškim godinama kada su ga motivirale cirkuske akrobacije i plesačice. Marijan Trepše predstavljen je akvarelom u kojem se ekspresionističko iskustvo pretače u svjetliju, mediteransku kolorističku senzibilnost dok devet sliko-crteža Otona Glihe zorno svjedoče hodogram njegova slikarskog izraza. Edo Murtić zastupljen je gestualnim radovima u kojima dominira energija boje i apstraktna ekspresija mediteranskog iskustva, a Zlatko Prica crtežima koji se kreću od folklorne stilizacije do reducirane, ritmizirane plošne strukture. Crteži Miljenka Stančića spajaju tehničku perfekciju i oniričko-nadrealni imaginarij, dok kiparski crtež Dušana Džamonje svjedoči o procesu nastanka skulpturalne forme iz osnovnog crtačkog impulsa. Izložba crtež promatra kao samostalni umjetnički medij, naglašavajući njegovu ulogu u oblikovanju prostora, volumena i likovne misli, ali i njegovu trajnu prisutnost u razvoju hrvatske moderne umjetnosti.
Izložba ‘Vječna ljepota crteža’ ujedno predstavlja i prvi dio šireg projekta posvećenog radovima na papiru, čiji je cilj u budućim nastavcima dodatno proširiti pregled hrvatske umjetnosti ovoga medija uključivanjem novih autora i radova iz različitih stvaralačkih faza već zastupljenih umjetnika.
Riječ je o iznimnoj prilici da se na jednom mjestu sagleda kontinuitet i raznolikost crtačke prakse u hrvatskoj umjetnosti kroz više od stoljeća i pol, u mediju koji je istodobno i najneposredniji i najintimniji oblik likovnog izraza, te koji u ovoj izložbi dobiva svoje puno, samostalno čitanje.
K. I. / Foto: Promo
