U prostoru Instituta Liszt – Mađarskom kulturnom centru, otvorena je jedinstvena izložba koja je u Zagreb stigla iz Mađarske, gdje je 2024. godine dobila nagradu Izložba godine, a ovo je prvi njezin prikaz u inozemstvu.
Izložba donosi brojne vjenčanice i priče mađarskih žena i parova kroz povijest te pruža jedinstven uvid u kulturnu i društvenu baštinu Mađarske, ali i Europe te priča zanimljivu priču izloženih vjenčanica i bračnih parova. Otvorenju izložbe prisustvovali su brojni ugledni gosti, kojima se obratila ravnateljica Instituta Liszt, Anna Mladenovics, mađarski veleposlanik dr. Csaba Demcsák i kustosica Mađarskog nacionalnog muzeja, Ildikó Simonovics, zaslužna za ovu vrijednu zbirku artefakata i prikupljenih priča. Izložbu je službeno proglasio otvorenom, Róbert Jankovics, saborski zastupnik mađarske nacionalne manjine.
Kustosica Ildikó Simonovics u svojem je obraćanju izjavila da je vrlo sretna što je izložba stigla u Zagreb. U Budimpešti je imala više od 150.000 posjetitelja. Od publike je nastala zajednica, jer mnogi su sudjelovali u ovoj priči i stvaranju izložbe. Od darivanja svojih vjenčanica, vjenčanih ukrasa kao i samih priča i uspomena, a upravo to je bio cilj izložbe; složiti kolaž od priča mnogih bračnih parova, istaknula je.
Među sudbonosnim događajima ljudskog života, brak se ističe kao početak zajedničkog puta dvije osobe, osnivanja novog domaćinstva i obitelji. Do 19. stoljeća brak je prije svega bio savez dviju obitelji, a u slučaju vladara, savez dinastija i carstava. Utjecaj emocija na brakove primjetan je od sredine 18. stoljeća kao rezultat sve veće individualizacije, romantizma, industrijalizacije i modernizacije.
U Mađarskoj je u prošlosti, slično kao i u istočno-srednjoeuropskoj regiji, tzv. rani brak (oko 20 godina za žene, 25 godina za muškarce) bio norma, što znači da je odrasla populacija kraće ili dulje živjela u braku. Isključiva vlast crkve nad brakovima prestala je uvođenjem građanskog braka 1895. godine, čime je svima otvorena mogućnost razvoda, ponovnog braka nakon razvoda te braka za osobe miješanih vjera.
Unatoč tome, propali brakovi počeli su se masovno raskidati tek nakon Drugog svjetskog rata. To je bilo povezano sa sve višim obrazovanjem žena, njihovim sve raširenijim zapošljavanjem, mogućnošću stvaranja neovisnog života, smanjenjem smrtnosti dojenčadi, povećanjem očekivanog životnog vijeka i učinkovitom kontracepcijom.
Taj val je pratila promjena vrijednosti i transformacija bračnih normi diljem Europe. U posljednjim desetljećima 20. stoljeća postalo je moderno odbacivati instituciju braka. Značajan dio ljudi više ne djeluje prema očekivanjima ‘društva’ i ‘običaja’, već prema vlastitoj odluci, pod utjecajem novih impulsa i mode.
500 godina 22 priče
22 žene, 22 sudbine, 22 jedinstvene, ali stoljećima tipične priče, koje se mogu složiti u zajednički obrazac. 22 žene koje su u stanju ispreplesti u jednu tkaninu životne niti tisuća, milijuna mađarskih žena. Prvo je vjenčanje Marije Habsburg i ugarskog kralja Luja II. 1522. godine, a posljednja je vjenčanje Lille i Roberta, mladog para kojeg je sudbina spojila na platformi za online upoznavanje, 2015. godine.
Z. B. / Foto: Promo
