Kako se tulumarilo kroz povijest filma

Novu sezonu u zagrebačkoj Kinoteci 7. siječnja otvaraju ‘Filmske žurke’, tematski ciklus sastavljen od filmova u kojima izlasci, tulumi i zabave predstavljaju važan motiv ili okosnicu radnje.‘Filmske žurke’ prvi je ciklus novog programskog koncepta s potpisom filmskog kritičara Marija Kozine, koji je preuzevši programsku palicu Kinoteke najavio zaokret u pristupu: ‘Za razliku od dosadašnjeg programskog koncepta, koji je bio usmjeren na glumačke i redateljske opuse, filmske programe uglavnom ćemo slagati tematski, i to tako da uključuju autorski, stilski i žanrovski različite naslove povezane temom kao zajedničkim nazivnikom. Ideja ovakvog pristupa je pružiti dijakronijski presjek određene teme, staviti filmove u dijalog te potaknuti gledatelje da o filmovima koji su im već poznati razmišljaju na nov način ili u najboljem slučaju, da otkriju nešto čega dosad nisu bili svjesni.’

Program tematizira različite oblike društvenih okupljanja, od intimnih kućnih druženja preko vjenčanja i maturalnih zabava pa sve do noćnih izlazaka, a obuhvaća filmske klasike, hitove i manje poznate naslove, od kojih će neki po prvi puta biti prikazani domaćoj publici, nastale u razdoblju od 1930-ih godina do danas. Teme nisu ograničene samo na kulturu druženja i izlaženja, nego se dotiču klasnih, rodnih i društvenih odnosa, odrastanja, mentaliteta i psihologije pojedinca te smjene generacija, kultura i čitavih milenija.

‘Filmske žurke’ održavat će se tijekom siječnja, a prva dva tjedna ciklus će istraživati kućne zabave (od 7. do 11. siječnja) te klupsku scenu i noćni život (od 14. do 18. siječnja). Potom će se usmjeriti na filmove o gubitku kontrole (od 21. do 25. siječnja), a zaključit će ga filmovi u kojima zabava predstavlja katalizator ili prostor osobne i društvene transformacije (od 28. siječnja do 1. veljače).

Lista uzvanika filmskih žurki u Kinoteci dosta je raznolika, a uključuje, među ostalim, imena poput Jeana Renoira (Pravilo igre, 1939), Luisa Buñuela (Anđeo uništenja, 1962) i Michelangela Antonionija (Povećanje, 1966), Mikea Nicholsa, Richarda Burtona i Elizabeth Taylor (Tko se boji Virginije Woolf?, 1966), Petera Sellersa i Blakea Edwardsa (Zabava, 1968), Sissy Spacek, Johna Travoltu i Briana De Palmu (Carrie, 1976), Martina Scorsesea (U sitne sate, 1985), Baza Luhrmanna, Ewana McGregora i Nicole Kidman (Moulin Rouge!, 2001), Larsa von Triera, Kirsten Dunst i Charlotte Gainsbourg (Melankolija, 2011) i Paola Sorrentina (Velika ljepota, 2013). Od domaćih i regionalnih autora tu su Zvonimir Berković (Rondo, 1966), Maja Miloš (Klip, 2012) i Igor Bezinović (Kratki izlet, 2017).

‘Selekcija uključuje klasične i suvremene naslove, popularne i zahtjevnije, a u svaki program također ćemo nastojati uključivati filmove iz hrvatske i regije, suvremene i klasične. Ideja je da gledatelje potaknemo da o domaćoj kinematografiji ne razmišljaju isključivo unutar nacionalnih granica, nego da je promišljaju u širem, međunarodnom kontekstu’, izjavio je Mario Kozina.

K. T.

Tagged: , , , , , , , , , ,