Knjiga ‘Željko Grum – Bog daj!’ Dajane Vlaisavljević i Neve Lukić, u izdanju Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, predstavljena je u Oktogonu NMMU-a u Zagrebu.
Riječ je o šestoj knjizi o povijesti institucije, posvećenoj nekadašnjem ravnatelju, izuzetno značajnom za njezinu suvremenu organizaciju. U uvodnom govoru ravnatelj Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti Branko Franceschi dao je pregled edicije koju je 2005. inicirao tadašnji ravnatelj MG Igor Zidić. Nakon prve knjige koja se bavi povijesnim pregledom rada MG, Palačom Vranyczany-Dobrinović i njezinom obnovom, uslijedila su izdanja o istaknutim ravnateljima Ivi Šrepelu, Ljubi Babiću i Marinu Tartagliji, koje je za vrijeme mandata Biserke Rauter Plančić priredila i uredila dr. sc. Libuše Jirsak, a potom i ono o Jerolimu Miše, dr. sc. Ane Šeparović za vrijeme ravnanja Branka Franceschija, koje urednički potpisuje dr. sc. Libuše Jirsak.
Knjigu u kojoj se bave osobnošću Željka Gruma (1923.-2006.) iz profesionalne i biografske perspektive predstavile su autorice i urednice Dajana Vlaisavljević i Neva Lukić.
Nekadašnja muzejska savjetnica NMMU-a, Dajana Vlaisavljević, prisjetila se svojih početaka u Modernoj galeriji i prvog ‘šefa’ opisujući ga kao neobično pristupačnog čovjeka i ravnatelja s kojim se bez nelagode, u svakom trenutku moglo razgovarati i zatražiti pomoć. Također istaknula je njegov značaj za ustrojavanje muzejskih službi, otkupnu politiku, izložbenu i izdavačku djelatnosti MG, ali i autorski i urednički rad.
Željka Gruma, supruga svoje pratete, u čijem stanu danas živi, Neva Lukić sjeća se kao gotovo uvijek vedrog i duhovitog člana obitelji. U tome stanu punom uspomena pronađena su brojna pisma, zahvale i čestitke umjetnika, uključujući umjetnička djela, kao i različita fotodokumentacija koja odražava njegov profesionalni i prijateljski odnos s umjetnicima. Dodala je da je njezin tekst nastao iz biografsko-memoarske perspektive, a osim na vlastitim sjećanjima, temelji se i na svjedočanstvima njezine majke Vide Lukić-Kostrenčić.
Grafička dizajnerica Ana Zubić, govorila je o izazovima s kojima se susrela pri oblikovanju knjige zbog različitih pristupa obradi teme, a time i različitim vrstama pratećeg vizualnog sadržaja koji je trebalo objediniti. Također, istaknula je kako je ideja bila zadržati kontinuitet i prepoznatljivost jedne biblioteke i držati se okvira ranijih oblikovanja izdanja iz edicije posvećenih ravnateljima MG, kolega Ante Rašića (Studio Rašić) i Marka Rašića i Vedrane Vrabec (Rašić+Vrabec), a pritom biti slobodan osvježiti dizajn vlastitom estetikom.
L. Š. / Foto: Goran Vranić
