Lumen izdavaštvo na Interliberu (izložbeni prostor u paviljonu 5 Zagrebačkog velesajma) predstavlja dvadesetak vrijednih i bogato ilustriranih noviteta.
Među njima se ističe poetičan roman ‘Orbita’ Samanthe Harvey – dobitnik Bookera 2024., knjiga ‘Vitez Sedam Kraljevina’ Georgea R. R. Martina prema kojoj je snimljen novi, istoimeni serijal HBO-a i ‘Knjiga iz drugog svijeta’ kojom su legendarni glumac Keanu Reeves i nagrađivani pisac spekulativne fikcije China Miéville privukli svjetsku pozornost.
Ljubitelje povijesne fikcije oduševit će trilogija ‘Kronike meštra uhoda Elizabete I.’ cijenjenog američkog pisca C. W. Gortnera koju čine uzbudljivi povijesni romani ‘Tajna Tudora’, ‘Urota Tudora’ i ‘Osveta Tudora’. Golemo zanimanje čitatelja izazvat će ‘Šogun’ Jamesa Clavella s 1164 stranice (u dva sveska) – opsežna i zavodljiva, ekranizirana priča o srednjovjekovnom feudalnom Japanu koja nas i danas ostavlja bez daha.
U raskošno opremljenoj, bogatoj biblioteci djela oca fantasyja J. R. R. Tolkiena objavljena su dva nova naslova – ‘Priče iz Pogibeljne Zemlje’ i ‘Pad Gondolina’. Nezaobilazno je štivo za ljubitelje fantasyja i ‘Magična lađa’ – prvi dio trilogije ‘O trgovcima i živim lađama’ nagrađivane Robin Hobb koja je osvojila i kralja modernog fantasyja Georgea R. R. Martina. Tu je i ‘Sjena bogova’, prvi dio Sage o ‘Krvokletima’ koji nas silovito uvlači u nordijski svijet mitova, magije i krvne osvete te otvara vrata novog izmišljenog svijeta Johna Gwynnea.
Samantha Harvey, ‘Orbita’
(s engleskoga prevela Ana Josić)
Poetičan, jezično raskošan roman nagrađen Bookerom 2024.
‘Orbita ‘Samanthe Harvey, dobitnica Nagrade Booker 2024., čudesan je roman koji nas vodi u međunarodnu svemirsku postaju u kojoj sa šestero astronauta proživljavamo jedan dan u bestežinskom prostoru. Gore, u svemiru, nema ratova, prijetnji, pa čak ni izvanzemaljaca, ali se zato u jednom danu izmjenjuje šesnaest izlazaka i zalazaka Sunca dok letjelica brzinom od 28 000 kilometara na sat kruži oko Zemlje. Iz te svemirske tišine promatramo naš plavi planet, prelazimo ponad kontinenata, oceana i godišnjih doba osjećajući i jezu i ekstazu i sveudilj se pitamo što je život bez Zemlje i Zemlja bez čovjeka.
Harvey stvara lirsku kontemplaciju o našem dragocjenom i ugroženom svijetu. Orbita je roman iznimne poetičnosti i misaone dubine, ‘elegija o čovječanstvu i planetu’ (Los Angeles Times) u kojoj je naš svijet prikazan kao istodobno beskrajan i krhak. Samantha Harvey je ‘poput svemirskog Melvillea. Pravi je užitak čitati Orbitu, prepustiti se čaroliji jezika i raskoši izraza’ (The New Yorker).
C. W. Gortner, trilogija ‘Kronike meštra uhoda Elizabete I.’ – ‘Tajna Tudora’, ‘Urota Tudora’ i ‘Osveta Tudora’
(s engleskoga preveo Marko Maras)
Čitateljski užitak za sve ljubitelje povijesne fikcije i dinastije Tudor
Čak i ljubitelje i dobre poznavatelje romana i filmova o Tudorima, najpoznatijoj i najutjecajnijoj kraljevskoj lozi u engleskoj povijesti koja je tom zemljom vladala od 1485. do 1603. godine, očarat će zanimljivi junaci povijesnih romana C. W. Gortnera i njegovo pripovijedanje koje osvaja čitatelja brzim ritmom i bogatom povijesnom scenografijom.
Trilogija Kronike meštra uhoda Elizabete I. cijenjenog američkog pisca C. W. Gortnera donosi tri uzbudljiva povijesna romana – ‘Tajnu Tudora’, ‘Urotu Tudora’ i ‘Osvetu Tudora’ – koja prate špijuna Brendana Prescotta. Radnja se zbiva između burnih godina vladavine kraljice Marije i kraljice Elizabete I., u ozračju religijskih sukoba, dvorskih izdaja i opasnih političkih igara.
Gortner spaja preciznost povijesnog romana s dinamikom trilera stvarajući napetu i filmski živu sliku Engleske tog doba. Njegov junak, rastrgan između lojalnosti i ljubavi, kreće kroz labirint spletaka u kojemu se moć, vjera i strast sudaraju u smrtonosnom ritmu.
Bogata povijesna priča začinjena intrigama, špijunažom i osobnom borbom glavnog junaka pravi je čitateljski užitak za sve ljubitelje povijesne fikcije i elizabetinskog dvora.
George R. R. Martin, ‘Vitez Sedam Kraljevina’
(s engleskoga preveo Marko Maras)
Martinove pripovijesti prema kojima je snimljen novi serijal HBO-a
Stoljeće prije događaja iz Igre prijestolja i serijala ‘Pjesma Leda i Vatre’, dok je loza Targaryen još vladala Željeznim tronom, dva su neobična junaka lutala Zapadnim Zemljama – vitez pustolov Ser Duncan Visoki i njegov štitonoša, dječak Egg.
Izmaštani svijet Zapadnih Zemalja dobro je poznat čitateljima serijala ‘Pjesma Leda i Vatre’ Georgea R. R. Martina i gledateljima televizijskog serijala ‘Igra prijestolja’. Svi su čuli za Igru prijestolja, ali samo najveći ljubitelji fantasyja obožavaju ‘Viteza pustolov’a, ‘Viteza pod prisegom’ i ‘Tajanstvenog viteza’, pripovijesti koje čine knjigu ‘Vitez Sedam Kraljevina’, obvezatnu lektiru za sve ljubitelje Martinova pripovijedanja.
S više od 160 ilustracija Garyja Giannija, ovo izdanje donosi dašak starog viteštva u Martinov raskošno izmaštani svijet. Prema knjizi ‘Vitez Sedam Kraljevina’ snimljen je HBO-ov šestodijelni serijal u režiji Sarah Adine Smith i Owena Harrisa, s Peterom Claffeyem i Dexterom Solom Ansellom u glavnim ulogama, čija je premijera zakazana za 18. siječnja 2026.
J. R. R. Tolkien, ‘Priče iz Pogibeljne Zemlje’
(s engleskoga preveo Marko Maras)
Tolkienove maštovite priče izvan svijeta Međuzemlja
Zbirka ‘Priče iz Pogibeljne Zemlje’ okuplja četiri Tolkienove pripovijetke – ‘Blunjo’, ‘Seljak Giles iz Hama’, ‘Kovač iz Velikog Lesja’ i ‘Čačkalov list’ – te zbirku pjesama ‘Pustolovine Toma Bombadila’. Premda manje poznata od njegovih djela o Međuzemlju, ova knjiga otkriva Tolkienovu razigranu maštu – u njoj se pojavljuju čarobnjaci, zmajevi, šume na Mjesecu i vlakovi za drugi svijet.
U ‘Blunju’ psić kojega je čarobnjak pretvorio u lutku putuje Mjesecom i morem tražeći način da ponovno postane pas, a u ‘Seljaku Gilesu iz Hama’ veseli junak bori se s divom, zmajem i kraljem oslanjajući se na zdrav razum i sreću. ‘Pustolovine Toma Bombadila’ donose hobitske pjesme o vilenjacima i trolovima, poznate i iz ‘Gospodara prstenova’, a ‘Kovač iz Velikog Lesja’ i ‘Čačkalov list’ nude bajkovite i alegorijske motive o stvaralaštvu, smrtnosti i nadahnuću.
J. R. R. Tolkien, ‘Pad Gondolina’
(s engleskoga preveo Marko Maras)
Legenda o izgubljenom gradu vilenjaka i jednoj od najslavnijih bitaka Tolkienova svijeta
‘Pad Gondolina’ posljednja je Tolkienova knjiga o Međuzemlju i jedna od triju velikih priča ‘Drugog doba’. U središtu je sukob između zlog Morgotha, vladara tvrđave Angband, i boga mora Ulma. Između njih stoji skriveni grad Gondolin koji su sagradili vilenjaci Noldori, pobunjenici iz božanskog Valinora.
Ulmo odabire junaka Tuora da pronađe Gondolin i upozori njegov narod na prijetnju. Tuor postaje glasovit, ženi se kraljevom kćeri Idril i s njom dobiva sina Eärendela kojemu je suđeno veliko poslanje. No, izdaja dovodi do opsade – Morgoth šalje vojsku zmajeva, balroga i orka, a Gondolin pada u jednoj od najslavnijih bitaka Tolkienova svijeta.
Knjiga okuplja i povezuje razne Tolkienove tekstove o Gondolinu, uz minimalne uredničke intervencije, stvarajući dojmljivu i zaokruženu priču koja možda najživlje prikazuje svijet Međuzemlja i najdublje izražava njegove filozofske teme.
Keanu Reeves i China Miéville, ‘Knjiga iz drugog svijeta’
(s engleskoga prevela Ana Briški Đurđevac)
Inovativan dvojac koji pomiče granice žanra – Keanu Reeves i China Miéville
Legendarni glumac Keanu Reeves i nagrađivani pisac spekulativne fikcije China Miéville, nadahnuti stripom ‘BRZRKR’, udružili su snage i stvorili epsku priču o drevnoj moći, ratu i borcu koji ne uspijeva umrijeti.
U središtu priče je besmrtni ratnik B, nekoć poznat kao ‘dijete munje’ i ‘smrt’, koji nakon tisuća godina borbi želi samo jedno – umrijeti. Američka tajna organizacija obećava mu kraj besmrtnosti ako joj prije toga pomogne. Tako počinje introspektivno putovanje kroz vrijeme, nasilje i sjećanje u kojem se epska akcija pretvara u meditaciju o ljudskosti, krivnji i iskupljenju.
Knjiga iz drugog svijeta spoj je Reevesove emotivne vizije i Miévilleove maštovite proze – psihološki triler o smrtnosti, prirodi vremena i značenju života koji, prema The New York Timesu, ‘nadilazi granice žanra’ i potvrđuje dvojac kao izniman autorski tandem. ‘Izvanredno inovativna suradnja dvaju nevjerojatnih umova!’, tvrdi pisac William Gibson.
Robin Hobb, ‘Magična lađa’
(s engleskoga preveo Marko Maras)
Nezaobilazno štivo za sve ljubitelje fantasyja – s preporukom Georgea R. R. Martina
Raskošno opremljen roman ‘Magična lađa’, prvi dio pomorske trilogije ‘O trgovcima i živim lađama’, koja je osvojila i kralja modernog fantasyja Georgea R. R. Martina, svečanost je za sve ljubitelje dobre priče. ‘Gutao sam stranice… Ovaj je serijal čak i bolji od trilogije Farseer, a mislio sam da je to nemoguće’, laskavo je priznao Martin.
Guardian hvali pripovjedačko majstorstvo Robin Hobb (‘maestralno i napeto od prve do posljednje stranice’), a The Times upozorava da roman, baš kao i cijeli fantasy-serijal, ‘izaziva ovisnost poput morfija’.
U ‘Magičnoj lađi’ Kvarna je Luka poznata po trgovini egzotičnom robom, a njezino je trgovačko plemstvo glasovito zbog živih lađa – rijetkih brodova napravljenih od čarobnjačkog drva koji magično dobivaju svijest. Pogibeljnim vodama Kišne rijeke mogu ploviti jedino žive lađe, a živu je lađu teško dobiti. Ona oživi tek kad joj na palubi umru tri člana različitih naraštaja iste loze.
James Clavell, ‘Šogun’
(s engleskoga prevele Anka Katušić Balen i Maslina Ljubičić)
Priča o feudalnom Japanu na 1164 stranice i danas ostavlja čitatelje bez daha
‘Gotovo je nemoguće prestati čitati Šoguna. No, nije Šogun samo roman koji čitaš, on je iskustvo koje živiš’ (The New York Times).
Opsežna, bogata i zavodljiva priča o srednjovjekovnom feudalnom Japanu i danas ostavlja čitatelje bez daha. ‘Šogun’ Jamesa Clavella s 1164 stranice (u dva sveska) puno je više od pustolovnog romana o turbulentnom Japanu 1600. godine. Autor majstorski spaja povijesnu fikciju, političke intrige i osobne sudbine istražujući lojalnost, odanost, ljubav i cijenu ambicije. U djelu inspiriranome stvarnim događajima iz japanske povijesti Clavell prati engleskog pomorca Johna Blackthornea koji nakon brodoloma završava u nepoznatom i opasnom svijetu samuraja, šoguna i borbe za moć. Na svakoj stranici, protkanoj opojnim ugođajem, autor nam dočarava japansku kulturu, običaje i tradiciju.
Prema romanu ‘Šogun’ snimljena su dva vrlo uspješna televizijska serijala – prvi u režiji Jerryja Londona s Richardom Chamberlainom u glavnoj ulozi (1980.), a drugi u režiji Jonathana van Tullekena i Charlotte Brändström s Cosmom Jarvisom u glavnoj ulozi (2024.).
John Gwynne, ‘Sjena bogova’
(s engleskoga prevela Ana Briški Đurđevac)
Epska saga o krvi, bogovima i osveti – spektakularan fantasy nadahnut vikinzima
‘Sjena bogova’, prvi dio Sage o Krvokletima, silovito nas uvlači u nordijski svijet mitova, magije i krvne osvete te otvara vrata novog izmišljenog svijeta Johna Gwynnea. Saga o ‘Krvokletima’ posveta je skandinavskoj mitologiji. Serijal je nadahnut poviješću vikinškog razdoblja i skandinavskim folklorom, no u nj je utkan i staroengleski ep ‘Beowulf’ te skandinavska priča o sumraku bogova ‘Ragnarök’.
‘Fantastičan i surov, roman Sjena bogova dira ravno u srce. Nećete ga moći ispustiti iz ruku!’ tvrdi pisac Jay Kristoff. Majstorski napisan, surovo uvjerljiv, jednako emotivan koliko i grub – spektakularan fantasy s vikinškim okusom.
Krvava bitka bogova za sobom je ostavila pustoš i svijet se zauvijek promijenio. Stvoren je Vigrið čiji krajobraz oblikuju kosti palih bogova, a stanovnici u sebi nose skrivenu božansku snagu. U tom mračnom i opasnom svijetu isprepleću se sudbine troje junaka: Orke, ratnice i majke koja kreće u osvetničku misiju, Varga, odbjeglog roba koji traži novi početak u redovima ratnika, te Elvar, kćeri vladara koja prkosi očevim planovima i sama kroji svoju sudbinu.
Elise Kova, ‘Savez s Kraljem Vilenjaka’
(s engleskoga prevela Ana Maria Žura)
Uzbudljiv roman za sve ljubiteljice žanra romantasyja
‘Savez s Kraljem Vilenjaka’, prvi dio serijala ‘Obećana magiji’, uzbudljiva je, romantična i britka priča o dužnosti, ljubavi i magiji koja spaja neprijatelje. Elise Kova, majstorica žanra romantasyja, stvara vlastiti svemir u kojemu divlja magija, napetost i iskušenja pršte sa svake stranice. ‘Savez s Kraljem Vilenjaka’ vodi čitatelje u svijet u kojemu razum i srce vode rat, a samo magija zna tko će pobijediti.
U bajkovitom, ali mračnom svijetu Međukraja vilenjački kralj Eldas treba Ljudsku Kraljicu da spasi svoj umirući svijet. No kad u gradiću Captonu pronađe Luellu, običnu travaricu vatrene kose, nijedno od njih ne sluti da će ih sudbina zauvijek spojiti. Odvedena preko Vela u ledeni dvor, Luella mora ovladati magijom i sjesti na prijestolje koje joj ispija život. I dok njezino srce čezne za domom, ona otkriva da se iza Eldasove hladnoće krije plamen i da njihova povezanost budi silu koja bi mogla promijeniti sve svjetove.
L. M. / Foto: Promo
