U Zagrebu je u Galeriji Matice hrvatske svečano otvorena izložba ‘Stephan Lupino: Lupinizam by Lupino’, koju je postavio kustos Vanja Babić.
Izložba ostaje otvorena do 16. rujna i publici nudi uvid u jedinstveni svijet Lupinove umjetnosti, fenomenu prozvanom lupinizam. Stephan Lupino na svjetskoj je likovnoj sceni prisutan već desetljećima. S vremenom je njegovo ime – koje samo po sebi evocira vučju divljinu – preraslo u brand, do te mjere da je ‘lupinizam’ postao najsažetiji naziv za sve što Lupino stvara. Autorsko umjetnički pravac koji je Lupino osmislio karakteriziraju monumentalne, teške skulpture i slike velikog formata, prožete silinom emocija i strasti.
Lupino je vlastitim rukopisom stvorio osebujan stil koji se odmah prepoznaje. Njegove skulpture najčešće prikazuju visoke, vitke figure koje poput prostornih vinjeta dominiraju prostorom – izduljene siluete manekenki i plesačica Lupino preoblikuje u mitska, legendarna bića, katkada hermafroditska, posve nestvarna u svojim oblicima.
U Lupinovu likovnom svijetu erotika je bila i ostala vječnom temom, snažna no profinjena struja koja prožima sve medije kojima se bavi. Kroz tu prizmu senzualnosti i kroz pobunu protiv stega očituje se Lupinov stvaralački prkos; kako je zapisala povjesničarka umjetnosti Branka Hlevnjak, ‘licemjerstvu baciti rukavicu u lice i izazvati istinu na kreativni dvoboj’.
Drugim riječima, lupinizam je Lupinova umjetnička provokacija i poziv na slobodu izraza – umjetnost koja odbacuje licemjerje i hrabro traga za istinom.
Stephan Lupino (pravim imenom Ivan Lepen) rođen je 1952. u Varaždinu. Još osamdesetih godina afirmirao se kao umjetnički fotograf na međunarodnoj sceni: školovao se u Londonu i New Yorku, gdje je upijao avangardne utjecaje fotografkinje Deborah Turbeville, a njegove su nekonvencionalne modne fotografije krasile prestižne časopise poput Voguea i Playboya. No, burna ratna zbivanja ranih 1990-ih ostavila su na Lupinu dubok trag. Potresen iskustvima Domovinskog rata, postupno napušta fotografiju te se strastveno posvećuje kiparstvu i slikarstvu – u potrazi za novim izrazom kojim bi proniknuo u ljudsku patnju i krhkost ljudskog tijela, motive koji od tada dominiraju njegovim opusom. Njegov ciklus skulptura ‘Moji anđeli’ iz 2003. označio je taj preokret: proizašle iz suosjećanja prema najmlađima stradalnicima. Te je skulpture Lupino posvetio humanitarnom cilju, darovavši većinu prihoda dječjoj bolnici. Ovaj plemeniti čin svjedoči o empatiji koja leži u temelju njegova stvaralaštva – iza dramatične umjetničke geste, Lupino je čovjek velikog srca.
Upravo se nakon ratnih trauma kristalizira lupinizam kao novi čimbenik na hrvatskoj likovnoj sceni – prošireni i brendirani opus jednog umjetnika prerasta u zaseban umjetnički pravac. Iako termin lupinizam nije formalno definiran u umjetničkoj historiografiji, Lupino ga suvereno koristi da označi svoj jedinstveni stil i misiju. Njegova su djela prepoznata i daleko izvan granica Hrvatske: jedna od najpoznatijih skulptura ‘Fire Woman’ trajno je postavljena u njujorškom klubu Domenico Vacca kao primjer ove monumentalne estetike. Lupino se, uistinu, može pohvaliti izložbama diljem svijeta. Kako je sam istaknuo, ‘lupinizam je već odavno prešao granice Hrvatske. Zadnjih 10 godina hara svijetom’ – od Europe i Amerike pa sve do dalekog Hong Konga, njegova su djela pronalazila put do publike, potvrđujući univerzalnost njegova umjetničkog izraza.
Za svu tu nesputanu divljinu oblika i tema, iza vučje energije Lupinova opusa krije se iznenađujuće topla narav umjetnika. Stephana Lupina, koji se svojim nekonvencionalnim životnim stilom i nadimkom doima poput vuka samotnjaka, suradnici i prijatelji opisuju kao srdačnog, pristupačnog čovjeka. Zagrebačka je publika na otvorenju izložbe svjedočila upravo toj njegovoj ljudskoj strani – Lupino se obratio okupljenima skromno i emotivno.
Otvorenje je moderirala Zrinka Turalija, umjetnikova dugogodišnja prijateljica i predstavila Lupina u njegovu najiskrenijem izdanju: umjetnika koji vjeruje u snagu umjetnosti i koji mijenja svijet nabolje. Izložbu je službeno otvorio predsjednik Matice hrvatske Damir Zorić, istaknuvši važnost Lupina kao ikoničke pojave suvremene hrvatske umjetnosti, ali i kao humanitarca koji svoju kreativnu ‘divljinu’ usmjerava prema dobrobiti zajednice.
‘Lupinizam by Lupino’ slavi tu jedinstvenu pojavu – umjetnika koji je od vlastitog imena stvorio umjetnost, a od umjetnosti poziv na slobodu, osjećajnost i hrabrost. Lupino ne gradi kipove da bi dominirao prostorom; njima otvara mjesto za susret – između „divljine“ i nježnosti, između senzualnosti i istine.
Rosie Kugli / Zagrebački reflektor / Foto: Promo
