Jedan od čuvara ključeva kulture zagrebačkog Gornjeg grada, osebujni Marijan Grakalić, svoje nepresušno vrelo poetske inspiracije pretočio je u zbirku poezije ‘Pjesme od formata’.
Objavila mu ih je Silvija Šesto u svojoj nakladi Semafora te upriličila promociju u udruzi O’grada. Na opuštenoj zabavi uz iće i piće, te brojne prijatelje i sumišljenike, Grakalić je pročitao nešto od svojih stihova, a za glazbenu se kulisu pobrinuo književni gitarist Stjepo Martinović. Objavljujemo jednu pjesmu iz zbirke prema autorovu izboru.
Balada o Jamesu Joyceu (Pula 1905.)
Riječi su sjene jeke što zvone kroz ulice prazne i snene,
u magli bliješti silueta arsenala i pečat zadnje luke
gdje duše oborene klate noć u pijanu zagrljaju pustom
sudbinom arene izmorene i od svih snova ostavljene
a krv kola bez radosti i doma, izgnana lica kopne a jezik
stenje zatečen u čudnoj vlasti ispod neba u divljini mijene.
Oči traže daleki grad iz mladih dana, dječačku kolijevku sanja
jer ovdje utjeha je tek kletva manja umotana grijehom obećanja
a srce na vjetru svom ishodu leti, i samo još noćas udes kleti
čeka sputan u podvorstvu tamnom meštru, jer u osvitu oštru,
u progonu prema jutru sa plimom i svjetlom novog dana,
u kobnom hiru bez srama kad ptice uzlete i oblačno se nebo slama
sva će tuga i tama izići iz zvuka i slova i ostati kraj puta sama.
O pjesniku:
Marijan Grakalić (1957.) je pisac i novinar koji smrtuje u labirintu Zagreba sazdanom od zbilje i snova, čežnji i slutnji i svega onog što čudom postaje mjestom izrastanja autorske originalnosti. Iako se bavio mnogim zanimanjima, privrženost pisanju kod njega je stalna. Očit je tu dubok trag odrastanja u kući njegova oca, također Marijana Grakalića, novinara i pjesnika koji je desetljećima skupljao knjige stvarajući golemu, sada već nažalost odavno nestalu biblioteku, kao što je također nestalo i mnogo toga drugoga što je bilo važno prije nego se prelomila epoha u kojoj živimo. Odrastanje u takvom stvarnom i zamišljenom labirintu riječi i značenja, naslova i likova, djela i saznanja, nije ustvari niti moglo rezultirati drugim no što je književnost i poezija.
Studirao je na Sveučilištu u Zagrebu, a jedan je od pokretača časopisa ‘Zoon Politikon ‘ (1978.). Pisao je u Quorumu, Pitanjima, Poletu, Danasu, Večernjem listu, Odjeku, Startu, Mladini, Vjesniku, Večernjem listu, Nonu i drugim dobrim listovima i časopisima osamdesetih. Od godine 1989. pa do 1993. bio je glavni urednik neovisnog mjesečnika ‘Azur journal’ i istoimene nakladničke kuće, gdje kao urednik potpisuje brojna izdanja domaćih pisaca i publicista. Kratko vrijeme radi u ‘Mladosti’ i ‘Globusu’, da bi potom dizajnirao trgovinu (galeriju) ‘Arkadija’ koja se bavila raznovrsnim mitopoetičkim artefaktima. Danas piše i uređuje portal ‘Radio Gornji grad’.
Objavljene knjige: ‘Ljubljanski proces’, Emonica, Ljubljana 1988., ‘Gospa iz Međugorja’, Vjesnik, Zagreb 1989., ‘Nesretna fortuna’, AŠ Delo, Beograd 1989., ‘Domovinski rat – interwievi’, Azur, Zagreb 1993., ‘Duhovnosti novog doba’, Reta, Zagreb 1995. ‘U pandžama pohotnog Zmaja’, (roman) Venerus, Rijeka 2011, ‘Arkadijski brevijar’ Hipnotika d.o.o. Zagreb, 2011, ‘Intimna sanjarica Zagreba’ (priče), Izdanja Antibarbarus, Zagreb 2013., te sada ‘Pjesme od formata, ‘Semafora’, Zagreb 2014.
M. T. / Foto: FAMA
Pročitajte još: Intimna sanjarica Zagreba by Marijan Grakalić , Marijan Grakalić: Kamenita vrata
