‘Megapromjena’ u 20 zanimljivih poglavlja pokriva mnogobrojne teme koje se tiču budućnosti, od zdravlja i gospodarstva preko globalizacije i religije do političkih promjena i svemirskih istraživanja. Knjigu je objavila Naklada Ljevak, a priredili su je Daniel Franklin i John Andrews.
Kako će izgledati svijet 2050. godine? Kakvi će biti učinci demografskih promjena koje se odvijaju diljem svijeta? Koja će znanstvena i tehnološka otkrića biti najvažnija? Kako će izgledati ratovi u budućnosti? Knjiga bivših i sadašnjih novinara poznatoga časopisa The Economist ‘Megapromjena’ bavi se sveobuhvatnim trendovima koji preobražavaju svijet brže negoli ikada u ljudskoj povijesti. Ovo iznimno zanimljivo djelo otkriva i objašnjava najvažnije sile koje će utjecati na naše živote u sljedećim desetljećima, od globalizacije i novih tehnologija preko razvoja političkog i zdravstvenog sustava do upravljanja klimatskim promjenama.
Godine 2050. na svijetu će živjeti 9 milijardi ljudi – u usporedbi sa 7 milijardi koliko ih je danas – a taj će broj kontinuirano rasti. Stanovništvo starije od 65 godina u najmanju će se ruku udvostručiti, a Azija bi 2050. mogla činiti više od polovine svjetskoga gospodarstva. Osim toga, tada bismo već trebali znati jesmo li sami u svemiru. Kakve druge megapromjene možemo očekivati – i kakav će biti njihov utjecaj?
Zaključci izneseni u ovome hvaljenom interdisciplinarnom djelu o tome kako će svijet izgledati 2050. često su iznenađujući, posebice zato što su prožeti optimizmom. Knjiga je podijeljena na četiri cjeline (Ljudi i odnosi; Nebo i zemlja; Gospodarstvo i biznis; Znanje i napredak) te u 20 zanimljivih poglavlja pokriva mnogobrojne teme, od zdravlja i gospodarstva preko budućnosti religije do svemirskih istraživanja.
Daniel Franklin izvršni je urednik i urednik poslovne rubrike u časopisu The Economist. Također je urednik godišnje publikacije časopisa The Economist, The World in… (Svijet u…), koja razmatra projekcije za sljedeću godinu.
John Andrews piše za The Economist više od 30 godina i zamjenik je urednika publikacije The World in… (Svijet u…). Autor je knjige ‘The Economist Book of Isms’.
Jedan od dvaju ciljeva ove knjige jest identificirati i istražiti velike trendove koji preobražavaju svijet, od njegova zdravlja do bogatstva. Zamisao je raščistiti uobičajenu zbrku, temu po temu. Ono što se razotkriva u svojoj osvježavajućoj jasnoći jest šira slika, pogled iz zraka.
Drugi je cilj pogled u budućnost i kako bi ta zbivanja mogla oblikovati svijet do 2050. To je, zapravo, apsurdno ambiciozno. (…) Kako itko može znati što nosi budućnost? Dovoljno je teško predvidjeti kakvo će vrijeme biti sutra, a kamoli 40 godina unaprijed. Do tada će svijet svjedočiti mnogim jatima »crnih labudova«, kako nepredvidljive događaje naziva Nassim Taleb, pišući o nasumičnosti. (…) Ipak, neki važni aspekti budućih desetljeća mogu se predvidjeti s prilično visokim stupnjem pouzdanosti. Uzmimo za primjer demografiju: ona nije baš sudbina, ali joj je dovoljno blizu i izvrsno je polazište za promišljanje budućnosti. Doista, tu započinje i ova knjiga, s maestralnim pregledom populacijskih trendova u autorstvu Johna Parkera.
Ti se trendovi dotiču i mnogih drugih tema kojima se bavimo na sljedećim stranicama. Dvadeset poglavlja, od kojih je autor svakoga novinar The Economista ili član njegove proširene obitelji, pokriva širok raspon tema grupiranih u četiri opsežne kategorije: ljudi, planet, gospodarstvo i znanje. Tema megapromjene nije samo njihovo razmatranje, nego i mnoge zajedničke ideje o budućnosti (uključujući ponizno priznanje nepouzdanosti prognoza).
(izvadak iz uvoda)
N. L.
