Hrvatsko-češko društvo izdalo je novi broj svog glasila Susreti u kojem na 108 stranica donose najvažnije vijesti iz Češke i s područja hrvatsko-čeških odnosa, izvještaje o aktivnostima njihova društva, o životu češke manjine u Hrvatskoj i hrvatske manjine u Češkoj, kao i niz tematskih tekstova.
Po prvi put je objavljen sveobuhvatan popis čeških glazbenika koji su djelovali u pojedinim hrvatskim gradovima u 19. i 20. stoljeću, kao i tekst o hrvatskom skladatelju i praškom studentu Antunu Dobroniću. U Susretima su i tekstovi o vezama Miroslava Krleže s Česima, o prvom izdavaču Krležinih sabranih djela, Čehu Vinku Vošickom, o supruzi Tomáša Masaryka, Charlotti Masarykovoj, o književniku Arnoštu Lustigu, o najpoznatijem književniku iz redova hrvatskih Čeha, Franti Burianu, kao i o zaslugama Čeha za nastanak prve hrvatske seljačke zadruge u Končanici te o četiri jubileja Češke besede Daruvar.
U Susretima su objavljena i svjedočanstva članova i suradnika Hrvatsko-češkog društva na okupaciju Čehoslovačke i gušenje Praškog proljeća 1968. Objavljena je i priča Jaroslava Hašeka o tome kako mu je iredenta u Zadru upropastila karijeru, kao i opis Antonina Dvořáka u romanu ‘Dva svijeta’ Vjenceslava Novaka. Obrađene su i hrvatsko-češke veze na području nogometa, proizvodnje porculana te skrbi za slijepe osobe, a Susreti donose i nekoliko recepata iz legendarne ‘Češke kuharice’ Magdalene Dobromile Rettigove. Intervju za Susrete dala je mlada češka operna pjevačica Dagmar Drechslerová koja studira u Zagrebu. U Susretima je i tekst o najvećem češkom kroatistu Dušanu Karpatskom, kao i o pokojnom kiparu i slikaru Ivici Antolčiću, fotoreporteru Tonyju Hnojčiku, novinarki Zdenki Taborski i pjesniku Damiru Horvatu Zacskaiju.
Susreti su pokrenuti 1992., a 2011. njihovo je izlaženje obnovljeno nakon 12 godina stanke. Novi broj Susreta nosi broj 36-37 i osmi je u obnovljenoj ediciji. Objavljeni su uz financijsku pomoć Ministarstva vanjskih i europskih poslova. Tekstove su napisali: Davor Ambroš, Božica Anić, Tamara Banek Tomić, Vlatka Banek, Albino Crnobori, Snježana Herceg, Vjenceslav Herout, Radoslav Kavan, Miroslav Křepela, Ivona Mamić, Zvonimir Maštrović, Alen Matušek, Branko Modlic, Mato Pejić, Dubravka Sesar, Tonći Stanić, Libuše Stranjik, Goran Šnabl Barbara Vujanović i Zorana Vukić.
Urednik Susreta je Marijan Lipovac, ujedno i predsjednik Hrvatsko-češkog društva, koji je podsjetio na bogatu izdavačku djelatnost udruge koja je u proteklih godinu i pol dana objavila dva broja glasila Susreti i tri knjige: ‘Václav Havel: Politička biografija’, ‘Ivan Meštrović i Česi’ te ‘Češki Hrvati – hrvatski tragovi u Češkoj’. Najavio je skoro izlaženje knjige ‘Razgovori s Masarykom’ autora Karela Čapeka te podsjetio na ostale uspjehe Hrvatsko-češkog društva u proteklom razdoblju: imenovanje Ulice Stjepana Radića i postavljanje spomen-ploče Augustu Šenoi u Pragu, ciklus tribina povodom 100. godišnjice češke neovisnosti, obilježavanje 50. godišnjice smrti Jana Palacha, snimanje milenijskih fotografija Šime Strikomana u Pragu te izložba Zorana Filipovića o Terezínu u Zagrebu.
Lipovac je ustvrdio da su hrvatsko-češki odnosi danas bolji nego ikada ranije zbog geopolitičkih okolnosti uvjetovanih članstvom Hrvatske i Češke u Europskoj uniji i NATO-u, kao i zahvaljujući tehnološkim mogućnostima koje uklanjaju problem zemljopisne udaljenosti dviju zemalja. Spomenuo je i neke od predstojećih aktivnosti Hrvatsko-češkog društva: proslavu 90. rođendana Milana Kundere, obilježavanje 200. godišnjice rođenja Vatroslava Lisinskog postavljanjem spomen-ploče u Pragu i koncertom njegovih skladbi skladanih na češke tekstove te sudjelovanje u organizaciji Festivala Miroslav Krleža koji bi ove godine trebao biti posvećen Krležinim vezama s Česima.
O glasilu Susreti govorila je vodeća hrvatska bohemistica prof. emer. Dubravka Sesar koja je kazala da se radi o ozbiljnom i pažnje vrijednom časopisu čiji zajednički nazivnik je kultura tretirana u kontekstu hrvatsko-čeških odnosa. Podsjetila je na ranije brojeve Susreta koji su počeli izlaziti 1992. u grafički skromnom izdanju, da bi s vremenom postale respektabilan i bogato ilustriran časopis koji svjedoči o usponu hrvatsko-čeških veza u proteklih dvadesetak godina. Uz Marijana Lipovca, istaknula je i zasluge prvih urednika Susreta Božidara Grubišića i Vlatke Banek.
Na promociji glasila Susreti objavljena je vijest da je češko Ministarstvo vanjskih poslova Marijanu Lipovcu nedavno dodijelilo nagradu Gratias agit za zasluge u promicanju Češke u svijetu koja će mu biti uručena u lipnju u Pragu.
T. R.
