U zagrebačkom Oktogonu, prostoru Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti (NMMU) te u SKD Prosvjeta, svečano je otvoren 60. zagrebački salon likovnih umjetnosti ‘Koreografija za završnu liniju’ u organizaciji Hrvatskog društva likovnih umjetnika (HDLU).
Jubilarno izdanje potpisuje kustoski kolektiv KUĆĆA (Jurica Mlinarec, Klara Petrović i Luja Šimunović), a manifestacija donosi bogat program izložbi, performansa i javnih intervencija koji će tijekom listopada i studenoga obuhvatiti više od dvadeset zagrebačkih lokacija.
U uvodnom obraćanju predsjednik HDLU-a Tomislav Buntak naglasio je važnost njegovanja kontinuiteta Salona i njegovu ulogu u predstavljanju suvremene hrvatske umjetnosti te iznio viziju da se sljedeći Zagrebački salon proširi programski, koncepcijski i prostorno kroz suradnju s više zagrebačkih, budućih obnovljenih muzeja i galerija, kako je Salon inicijalno i zamišljen. Ivana Andabaka Vujičić, ravnateljica HDLU-a istaknula je specifičnu situaciju organizatora koji, uz izložbene, rezidencijalne, društveno-korisne i međunarodne projekte, trenutno ima i vrlo zahtjevne procese vođenja obnova Meštrovićevog paviljona i Dvorca umjetnika Jakovlje, kao i problem organiziranja tradicionalne likovne manifestacije u situaciji kada je većina prostora za izlaganje umjetnosti zatvorena, no naglasila je kako su umjetnici i kustosi i u ovoj situaciji demonstrirali otpornost, visoku razinu produkcije i umjetničke kvalitete.
Tematski, u ovom nesigurnom i neizvjesnom trenutku, 60. zagrebački salon vizualnih umjetnosti bavi se rizikom i igrom suvremene nesigurnosti – žudnjama, egzistencijama i budućnostima, kako je istaknuo kustoski kolektiv KUĆĆA.
U ime Ministarstva kulture i medija obratila se Nevena Tudor Perković, ravnateljica Uprave za razvoj kulture i umjetnosti i izaslanica ministrice Nine Obuljen Koržinek. U ime Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti okupljene je pozdravila Tea Hatadi, zamjenica ravnatelja NMMU, a u ime Grada Zagreba govorila je Emina Višnić, pročelnica Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo, koja je ujedno i svečano otvorila izložbu.
Posjetitelje očekuje niz intrigantnih umjetničkih pristupa: od karaoka s morskim krastavcem kao simbolom queer otpornosti, preko skulpture psa Tee Stražičić koja istražuje njegovu evoluciju u igračku, do rada Silvija Vujičića ‘Metaodgovor’, koji kombinira tehnologiju jezičnih modela i figuru seksualnog radnika Johna Thomasa. Uključeni su i radovi Petre Mrše, Rebecce Merlić, Vladimira Novaka, Nine Kurtele, Karla Štefaneka i drugih, koji propituju granice između tijela, tehnologije i prostora grada.
Tijekom listopada Salon donosi i performanse umjetnika mlađe generacije, među kojima su Pavle Mijuca, Niko Mihaljević (u Kapeli sv. Jurja) i Hugo Baranger (u Tunelu Grič), te brojne radionice i sudioničke programe. Jedna od njih, ‘Ja sam tvoj Kukumar’, održat će se 9. listopada od 10 do 12 sati u SKD Prosvjeta, pod vodstvom umjetnica Maje Čule i Katy Pyle, kroz improvizirani pokret inspiriran morskim krastavcem.
U subotu, 11. listopada u 17 sati, ispred Meštrovićevog paviljona bit će otvorena i prva zagrebačka samostalna izložba međunarodno priznate hrvatske umjetnice Nore Turato. Njezina monumentalna site-specific intervencija ‘Aaaaaaaaaaaaaaa!!!’ doslovno će omotati vanjski obod Paviljona i aktivirati ga, unatoč građevinskim radovima, uz dnevnu audio-snimku koja će se reproducirati svakog podneva. Ova umjetnička gesta naslanja se na istaknutu sekciju zagrebačkog salona ‘Prijedlog’, koju je 1971. godine pokrenula povjesničarka umjetnosti Željka Čorak. Svrha te sekcije bila je poticanje intenzivnije participacije umjetnika svih disciplina u oplemenjivanju zajedničke okoline tranzicijom umjetnosti iz definirane galerijske sredine u urbanu stvarnost.
‘Naša trenutna stvarnost uključuje gradska pročelja zakrivena zaštitnim ceradama s logotipima građevinskih tvrtki. Paradoksalno, tvrtke izdašno plaćene za obnovu besplatno se oglašavaju na velikim površinama u centralnim lokacijama glavnog grada, što bi, prema cjeniku oglašavanja, visoko kotiralo. Upravo iz naložene potrebe preuzimanja rizika, a u cilju simboličkog doprinosa jubileju, na zaštitnoj građevinskoj ovojnici oko Meštrovićeva paviljona u obnovi nismo željeli postaviti ni reklame ni logotipe građevinskih tvrtki, već umjetnost – hrabru, glasnu i otvorenu za interpretaciju. U zasićenom vizualnom zagrebačkom okolišu, HDLU stoga donosi ‘prijedlog’ – umjetnost na Domu likovnih umjetnika tijekom njegove obnove’, istaknula je ravnateljica HDLU-a Ivana Andabaka Vujičić.
Do kraja mjeseca slijedi niz javnih intervencija i performansa na više od 20 gradskih lokacija, uključujući izvedbe u tunelu Grič, interaktivne plesne događaje i radionice pokreta. Više informacija o 60. zagrebačkom salonu, svim lokacijama i događajima saznajte na: www.zagrebacki-salon.hdlu.hr.
H. D. / Foto: Promo
