Nema sumnje da će knjiga Mirjane Kasapović ‘Zbogom postjugoslavenstvu!’, predstavljena u Velikoj dvorani Školske knjige u Zagrebu u nazočnosti brojnih uzvanika, u rekordnom roku postati hrvatska publicistička uspješnica.
O toj uzbudljivoj, popularno napisanoj i znanstveno utemeljenoj studiji, u kojoj se Jugoslavija naziva ‘najneuspješnijom europskom državom 20. stoljeća’, govorili su Dražen Budiša; izv. prof. dr. sc. Zlatko Begonja; Gordan Malić; predsjednik Upravnog odbora Školske knjige dr. sc. Ante Žužul i urednik dr. sc. Deniver Vukelić. Svečanost je vodila Zrinka Turalija, a izabrane ulomke iz djela čitao je glumac Vedran Mlikota.
Prema riječima Dražena Budiše knjiga ‘Zbogom postjugoslavenstvu!’ dr. sc. Mirjane Kasapović razorna je i argumentirana kritika povijesnog revizionizma u interpretacijama jugoslavenske države i komunističkog režima u staroj jugoslavenskoj historiografiji i u novim, tzv. postjugoslavenskim studijama.
Pročelnik Odjela za povijest na Sveučilištu u Zadru izv. prof. dr. sc. Zlatko Begonja smatra da je knjiga ‘Zbogom postjugoslavenstvu!’ svojevrsni vademekum, obvezatan priručnik bez kojega će biti teško uvidjeti duboka značenja svih navedenih pojmova, napose jugoslavenstva i postjugoslavenstva. Riječ je o štivu koje nam je danas nužno, u kojemu je autorica na jednome mjestu sažela mnogobrojna istraživanja i promišljanja te jasno upozorila na nedostatke, netočne postavke i negativne posljedice navedenih pojmova za mnogobrojne procese u hrvatskom društvu, izjavio je izv. prof. dr. sc. Zlatko Begonja.
‘Nova knjiga Mirjane Kasapović Zbogom postjugoslavenstvu! napisana je kao znanstvena studija, a čita se kao uzbudljivi feature story. Popis literature od 40 stranica jedva se osjeti u tečnoj i duhovitoj naraciji. Citati su kao stilske figure. Stotinjak fusnota čini cijelu paralelnu knjigu polemika i kritičkih osvrta koji su i zabavni i razorni. Mirjana Kasapović o mitovima hrvatske politike i društva piše deideologizirano, bez konflikta ljubavi i mržnje. Koliko je živa naša politička prošlost, toliko su hladni, oštri i duboki uvidi u nju’, istaknuo je novinar Gordan Malić.
Prema riječima predsjednika Upravnog odbora Školske knjige dr. sc. Ante Žužula knjiga ‘Zbogom postjugoslavenstvu!’ postament je na kojemu se može izgraditi kritički stav o samosvijesti nacije.
‘Naše je društvo uvelike mentalno okamenjeno u ideologiziranoj prošlosti u kojoj još uvijek nismo u stanju povijesno prihvatiti stvarnost. Gotovo 80 godina živimo u improvizatorskom društvu u kojemu su zabranjene povijesne istine, pa stoga nisu do danas znanstveno definirani pojmovi dobra i zla. Knjiga Mirjane Kasapović Zbogom postjugoslavenstvu! prilog je mladim, neopterećenim znanstvenicima i sveukupnoj javnosti za demitologizaciju hrvatske politike i društva. Jedino tako možemo napraviti povijesnu prekretnicu koja će Hrvatsku udaljiti od ideologizirane prošlosti i njezine literature koja je prešutjela skrivene grobove, progone, gubilišta i genocidne likvidacije, kao i njihove počinitelje’, istaknuo je dr. sc. Ante Žužul.
Studija dr. sc. Mirjane Kasapović proširena je i razrađena verzija istoimenog članka koji je objavljen sredinom svibnja 2023. na mrežnoj stranici ‘Anala Hrvatskoga politološkog društva’ na kojoj je iznenađujuće brzo privukao neočekivano velik broj čitatelja. Ubrzo nakon objavljivanja u tom znanstvenom časopisu, članak su prenijeli mnogi tiskani i elektronički mediji. Izazvao je mnogo različitih rasprava, pa i političkih napada i vrijeđanja u javnosti. Ta nagrađivana politologinja i prevoditeljica, autorica mnogih knjiga i više od stotine znanstvenih članaka, tada nije smatrala svrhovitim reagirati na kritike, ali je na prijedlog dr. sc. Ante Žužula, predsjednika Upravnog odbora Školske knjige, odlučila napisati studiju u kojoj je proširila svoja znanstvena stajališta.
‘Zbogom postjugoslavenstvu!’ prva je knjiga objavljena u novoj biblioteci Školske knjige pod nazivom ‘Okomice’, a cilj joj je pridonijeti teorijskim, ali i političkim raspravama o povijesnome revizionizmu u Hrvatskoj imajući na umu prirodu jugoslavenskoga komunističkog režima i države (1945.–1992.), napomenuo je urednik knjige dr. sc. Deniver Vukelić. Studija ‘Zbogom postjugoslavenstvu!’, dostupna u webshopu i svim knjižarama Školske knjige, pridonijet će znanstvenoj, političkoj i društvenoj demitologizaciji Jugoslavije, njezina političkog i društvenog poretka.
Ulomci iz knjige
‘Jugoslavija je bila najneuspješnija europska država 20. stoljeća. Nema države u Europi koja je u sedamdesetak godina postojanja, od prosinca 1918. do siječnja 1992., dvaput nastala i dvaput se raspala u moru krvi vlastitih stanovnika – u svjetskim, međudržavnim i građanskim ratovima svojih ‘južnoslavenskih plemena’ i svojih ‘bratskih naroda i narodnosti’. Prva je Jugoslavija trajala nepune 22, a druga nepunih 47 godina – zajedno su opstale manje od prosječnoga životnog vijeka europskih građana. Isprobani su svi ekonomski i politički aranžmani da se ta država očuva: bila je kapitalistička i socijalistička, monarhijska i republikanska, unitaristička i federalistička, pluralistička i monistička, kraljeva desničarska i maršalova ljevičarska diktatura. Bila je na Zapadu i Istoku, neopredijeljena i nesvrstana. Ništa nije pomoglo.’
Titova imovina
‘Titov uspon na socijalnoj ljestvici u komunističkoj Jugoslaviji poprimio je patološke razmjere. Na tome je putu pokazao potpun nedostatak suzdržanosti, umjerenosti i empatije prema ljudima kojima je vladao razvivši svojevrsne sociopatske poremećaje ličnosti. U siromašnoj zemlji izgradio je stil života koji ga je posve odvojio od ‘radničke klase i radnih ljudi’ u ime kojih je vladao. Prisvojeno je, obnovljeno ili sagrađeno tridesetak vila, rezidencija, dvoraca, ladanjskih kuća koje su mu bile na raspolaganju do kraja života (Pirjevec 2012: 513).’
‘Procjenjuje se da je u Titovim vilama bilo uposleno više od dvije tisuće ljudi. Bilo bi točnije kazati da je glavnina tih ljudi bila besposlena jer u većinu objekata Brozovi i njihova pratnja uopće nisu dolazili ili su to činili rijetko i nakratko. Valja istaknuti, piše slovensko-talijanski povjesničar Jože Pirjevec (2012: 205), ‘da je Tito državu stajao mnogo više nego kralj Aleksandar iako je potonji imao najveću civilnu listu među svjetskim monarsima, odmah iza japanskoga cara’.
O autorici
Mirjana Kasapović umirovljena je profesorica komparativne politike na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Autorica je ili suautorica 12 knjiga i više od stotine znanstvenih radova objavljenih u Hrvatskoj, Njemačkoj, Velikoj Britaniji, SAD-u, Švicarskoj, Poljskoj, Mađarskoj i drugim zemljama. Za knjige ‘Bosna i Hercegovina: podijeljeno društvo i nestabilna država’ (2005.) i ‘Politički sustav i politika Izraela’ (2010.) dobila je godišnje nagrade za znanost Republike Hrvatske. Povjesničari i stručna javnost ocijenili su njezinu monografiju ‘Bosna i Hercegovina 1990.-2020.-Rat, država i demokracija’ (2020.), koju je objavila Školska knjiga, kao iznimno vrijedno djelo za razumijevanje odnosa u Bosni i Hercegovini tijekom više od tri desetljeća.
Prevela je devet politoloških knjiga i više članaka s njemačkoga na hrvatski jezik. Objavila je mnogo stručnih, publicističkih i novinarskih radova. Bila je glavna i odgovorna urednica politoloških biblioteka ‘Politička misao’ i ‘Političke analize’ te časopisa ‘Anali Hrvatskog politološkog društva’ i ‘Političke analize’. Članica je Hrvatskoga politološkog društva i Društva hrvatskih humboldtovaca.
S. K. / Foto: Promo
