U zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti u četvrtak, 24. rujna (20 sati) otvara se izložba ‘Nepokorena šuma’ posvećena pjesniku Radovanu Ivšiću.
‘Šume postoje prije ljudi, pustinje ostaju za njima’ – davno je rekao jedan filozof, a današnji ljudi prečesto zaboravljaju na tako jednostavnu činjenicu: da bez šuma ni mi ne možemo opstati na Zemlji.
To je bila jedna od glavnih preokupacija Radovana Ivšića (1921-2009), važnog hrvatskog nadrealističkog pjesnika i dramskog pisca. Izložba ‘Nepokorena šuma’ posvećena je njemu, ali izloženi su radovi 160 slavnih umjetnika koji su se također bavili temom šume.
Izložba je koncipirana u pet tematskih krugova: Opustošena šuma, Ugrožena mašta; Šuma beskrajnog početka; Mjesto izmještenosti; Šuma preobrazbi i Šuma znakova i munja. Prema idejama i inspiracijama autorica, prvi tematski krug iznosi problematiku uništavanja i zapostavljanja šuma, kao i nedovoljne ekološke osviještenosti za očuvanjem i razvojem; drugi tematski krug nam na vrlo simboličan način približava pradavne začetke šume, dok se u trećem krugu osvrćemo na pitanje šume kao dominantnog motiva kompozicije koji je snažan, misteriozan, uznemirujuć… Veza između šumskih mračnih sila i starih običaja prožima četvrti tematski krug koji prethodni i onom posljednjem gdje se tema šume nastoji približiti spoju ljubavi, ljudskosti i poezije, spoju svjesnog i nesvjesnog, stalnog i promjenjivog, stvarnog i izmišljenog, istine i zablude.
U djelima Radovana Ivšića, a posebice u poemi ‘Narcis’ (1942.) i najpoznatijoj i najutjecajnijoj drami ‘Gordogan’ (1943.) kao i u kasnijim djelima, zbirkama pjesama ‘Bunar u kuli’ i ‘Crno’ (1974.), Ivšić tematizira šumu kao višeslojni i višeznačni prostor prepun dojmljivih misaonih i vizualnih poruka. ‘Radovan Ivšić je rano spoznao da se sve vrti te će se i dalje vrtjeti unutar i oko šume, a pritom nije zapravo u pitanju povratak nekoj mitskoj šumi nego sama opstojnost života, u nama i izvan nas; opstojnost šume koja je postala teatar svijeta time što se u njoj susreću svi egzistencijalni izazovi – politički, erotski, poetski…’ napisala je u predgovoru kataloga francuska pjesnikinja Annie Le Brun (na slici).
Tematski krugovi objedinit će 160 djela iz razdoblja od kraja XIX. stoljeća do današnjih dana, a uključuju crteže, grafike, ulja, gvaševe, litografije, fotografije, kombinirane tehnike, tintne ispise, video radove i mnoge druge medije.
Izlažu: Lovro Artuković, Jean BenoÎt, Jacques Biouliés, Jan Brueghel ml., Boris Bućan, Jean-Désiré-Gustave Courbet, Tošo Dabac, Sebastijan Dračić, Max Ernst, Vladimir Filakovac, Eugène Gabritchevsky, Ivan Generalić, Drago Havranek, Jindrich Heisler, Hugo Conrad HÖtzendorf, Victor Hugo, Carlos Irijalba, Radovan Ivšić, Franz Jaschke, Eva Jospin, Melita Kalezić Kraus, Carl Wilhelm Kolbe, Slavko Kopač, Ivan Kožarić, Izidor Kršnjavi, Hans Kupelwieser, Ivan Lacković, Wifredo Lam, Raphaël Lonné, André Masson, Henri Matisse, Joan MirÓ, Anton Mirou, Constant Montald, Alfred Pal, Ivan Picelj, Henri Privat-Livemont, Vanja Radauš, Piero Rambaudi, Félicien Rops, Friedrich SchrÖder-Sonnenstern, Matija Skurjeni, Yves Tanguy, Toyen, Félix Vallotton, Sandra Vitaljić, Mirjana Vodopija, Adolf Waldinger, Scottie Wilson, Josip Zanki, Andrej Zdravič, Anna Zemankova.
Izložba prezentira i etnografsku, prirodoslovnu, i knjižnu građu prateći na taj način koncept ispreplitanja stvarne i imaginarne šume. Autorice koncepta izložbe su Annie Le Brun i Snježana Pintarić, a autorica likovnog postava Adeline Caron. Izložba se održava u okviru manifestacije: Rendez-vous, festival Francuske u Hrvatskoj / Rendez-vous, le festival de la France en Croatie.
MSU / Foto: FAMA
