Vrijeme je jedne od jesenskih najdražih nam delicija – vrganja. Stotine i stotine ljudi preplavile su šume, a naročito one na Medvednici kako bi ubrali svježe vrganje.
Zagrebačka zelena oaza, restoran Botanist (Remetinečka ceste 101) je poznata je po velikim vrganjima u svom vrtu, a ovih dana konačno smo dočekali i ovu deliciju u jelima koja oduševljavaju gurmane. Predstavljaju četiri jela i načina na koja ih možemo i sami pripremiti.
Vrganji su vrhunska delicija i prava poslastica za ljubitelje gljiva. Ove gljive, koje se često nazivaju ‘kraljevima šume’, već stoljećima zauzimaju posebno mjesto u europskoj kuhinji. Njihova čvrsta tekstura, zemljani okus i iznimna hranjivost čine ih neizostavnim dijelom jela diljem svijeta, a u nekim regijama, poput Italije i Francuske, vrganji su gotovo kultni.
Vrganji su se koristili u kulinarske svrhe još od vremena drevnih Rimljana, koji su cijenili njihovu sposobnost da upotpunjuju bogatstvo okusa jela. U renesansnim kuhinjama Europe, vrganji su bili privilegij plemstva i kraljevskih obitelji, zbog svoje rijetkosti i složenosti u branju. Drevni zapisi svjedoče o njihovu statusu na carskim dvorovima, gdje su ih često poslužili u posebnim prigodama, a pripisivali su im i određene ljekovite moći. U srednjoj Europi vrganji su bili dio svakodnevnog života mnogih naroda. Iako su oduvijek bili cijenjeni, u nekim su krajevima vrganji smatrani ‘hranom siromaha’, jer su bili lako dostupni onima koji su znali kako ih brati i pripremiti.
Kao izuzetno hranjiva namirnica, vrganji su bogati vlaknima, proteinima i antioksidansima, a pritom imaju vrlo malo kalorija. Posebno su cijenjeni zbog visokog udjela vitamina B, koji je ključan za energiju i pravilan rad metabolizma. Također sadrže vitamin D, što je rijetkost među namirnicama biljnog podrijetla, a nužan je za zdravlje kostiju i imunitet. Vrganji su bogati selenom, mineralom koji igra važnu ulogu u jačanju imunološkog sustava i borbi protiv slobodnih radikala.
Njihova antioksidativna svojstva pomažu u smanjenju upala, dok vlakna u vrganjima pozitivno utječu na probavu i održavanje zdravlja crijeva. Također, vrganji sadrže ergotionein, rijedak antioksidans koji štiti stanice od oksidativnog stresa i smanjuje rizik od kroničnih bolesti. Zbog toga su iznimno korisni u prevenciji bolesti srca, dijabetesa i karcinoma.
Botanist ih ovih dana ima na meniju u ovim jelima: biftek u umaku od vrganja, vrganji na mladoj salati, juha od tikve hokaido, juha od vrganja i rižoto od bifteka i svježih vrganja.
A. N. / Foto: Filip Popović