Evil: Does it exist – or do bad things just happen? – Time International, 10.6.1991.
U četvrtak, 11. rujna (20 sati) u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti (MMSU) u Rijeci otvara se izložba dizajnera, ilustratora i strip autora Mirka Ilića pod naslovom ‘Time After Time After Time’.
Bazirana na kolekciji MMSU i proširena znatnim brojem radova iz svih faza Ilićeve karijere te organizirana u niz tematskih poglavlja, izložba daje svježe čitanje njegovog opusa, ovog puta obrađenog i interpretiranog kroz temu vremena.
Izložbu organizira Muzej moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci u partnerstvu s Hrvatskim dizajnerskim društvom, a kustosi su Marko Golub i Sabina Salamon. Ostat će otvorena do 26. listopada.
Iz teksta Marka Goluba i Sabine Salamon:
Bijelo dugme: ‘Doživjeti stotu’, dizajn: Mirko Ilić, fotografija: Željko Stojanović, Jugoton, 1980.
Izložba ‘Time After Time After Time’ predstavlja drukčije čitanje opusa istaknutog umjetnika Mirka Ilića i na intrigantne načine povezuje radove s područja grafičkog dizajna, ilustracije i stripa nastale od druge polovice 1970-ih do danas.
Oslanja se na najveću svjetsku muzejsku zbirku njegovih radova koja se nalazi upravo u riječkom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti i znatno proširenu kako recentnijim ostvarenjima, tako i mnogim manje izlaganim djelima iz svih etapa njegove karijere.
Izložba je koncipirana više kao ekstenzivan esej o Ilićevom radu i, specifično, o nekim njegovim kreativnim postupcima, a manje kao konvencionalan pregled u kojem se djela nižu kronološki, prema mediju, tehnici ili karakteru narudžbe.
Crvena nit izložbe koja teče kroz tematske cjeline i brojna tematska poglavlja, usmjerena je na ideju vremena koja se u brojnim radovima manifestira kroz čitav niz različitih oblika, perspektiva i mogućih čitanja.
Premda je rijetko u središnjem fokusu samih radova, vrijeme u mnogima od njih nalazimo kao važan konceptualni, kreativni, spoznajni ili narativni mehanizam.
Vrat od stakla, JDP Beograd, 2018/19.
Promotrimo li Ilićeve stripove nastale od sredine do kraja 1970-ih i usporedimo li ih s onima koje radi od 2020., primijetit ćemo da su neki od najradikalnijih i najduhovitijih upravo oni koji nas suočavaju s paradoksalnim koncepcijama protoka vremena.
Stoga je prva od tri glavne cjeline izložbe posvećena mediju stripa i njegovim odjecima u nekim kasnijim Ilićevim dizajnerskim radovima.
Opsegom i komunikacijskom snagom, središnji dio Ilićevog opusa pripada političkoj ilustraciji i oblikovanju naslovnih stranica političkih novina i časopisa.
U tom medijskom kontekstu koncept vremena ima gotovo religiozan status – dovoljno je spomenuti da je svoje najbolje naslovnice u Hrvatskoj u 1980-ima realizirao za tada iznimno utjecajan politički tjednik Danas, a od preseljenja u New York 1986., ilustrira i dizajnira za novine i časopise kao što su New York Times ili Time Magazine, uz brojne druge čija imena možda nisu toliko znakovita za ovu temu, ali su svakako od velikog međunarodnog značaja.
Ne samo da pravovremeno odgovara na aktualna suvremena zbivanja i time ispunjava ključne kriterije koje masovni mediji diktiraju, nego iznalazi snažne i slojevite vizualne metafore koje uspješno prolaze ‘test vremena’. Drugim riječima, ostaju iznenađujuće razumljive i komunikativne desetljećima nakon što je izvorni kontekst izgubio na aktualnosti. Druga cjelina izložbe suočava nas upravo s ovakvim radovima.
Vodoravno i okomito, 1978.
Treća i najekstenzivnija cjelina donosi niz manjih tematskih poglavlja od kojih se svako bavi nekim aspektom vremena. U njima se sudaraju, zrcale ili u dijalog postavljaju radovi iz svih stvaralačkih razdoblja i žanrova – od kazališnih plakata za Teatar &TD u Zagrebu i Jugoslovensko dramsko pozorište u Beogradu, preko knjiga, starih i novih stripova, omotnica gramofonskih ploča i CD-a, do političkih ilustracija.
Okuplja radove zasnovane na crtežu, 3D grafici, fotografiji te one fokusirane na tipografske i vizualne značajke teksta, odnosno pisma. Poglavlja ove cjeline nose naslove kao što su: Labirint, Uzastopno vrijeme, Prekovremeni rad, Mehaničko vrijeme, Projicirano vrijeme, Mjerljivo vrijeme, Početak i Kraj. Suočavaju nas s uvrnutim i nelinearnim koncepcijama vremena, s dramom rođenja i smrti, s manifestacijama kretanja i procesualnosti. Izražavajući se dvodimenzionalnim (statičnim) slikama koje oživljava inteligentnim konceptima, Ilićevi radovi traže aktivnog promatrača, spremnog da u njihovo odgonetavanje investira ništa drugo nego – vrijeme.
Mirko Ilić (Bijeljina/BiH, 1956.), završio je Školu primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu, gdje od sredine 1970-ih do sredine 1980-ih godina objavljuje stripove i ilustracije, te dizajnira za širok raspon klijenata – od omladinskog tiska, diskografskih kuća i kazališta do političkih magazina i novina. Prvi strip je objavio 1976. godine, a bio je urednik stripa i ilustracija u Studentskom listu i časopisu Polet. Tijekom 1980-ih godina radio je za popularne revije i tjednike Start, Danas i dr. Sredinom 1980-ih godina seli se u SAD, gdje radi kao ilustrator i dizajner za neke od najvažnijih američkih i svjetskih magazina i novina. Časopis Time ga 1991. imenovao za umjetničkog direktora zaduženog za međunarodna izdanja, a 1992. postao je umjetnički direktor Op-Ed stranice The New York Timesa. Godine 1995. osniva Mirko Ilić Corp, studio za grafički dizajn i 3D računalnu grafiku i filmske špice. Objavio je desetak knjiga o dizajnu samostalno ili u koautorstvu s piscem i novinarom Stevenom Hellerom. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja. Djela su mu zastupljena u zbirkama prestižnih svjetskih muzeja među kojima se izdvajaju Smithsonian Museum u Washingtonu, MoMA u New Yorku i SFMoMA u San Franciscu. Živi i radi u New Yorku.
I. R. / Foto: Promo
