Ekonomska kriza pogodila je naročito bolno jednu od najdelikatnijih društvenih struktura – kulturu knjige. Opada broj izdanih domaćih i prevodnih naslova, nakladnika i knjižara, a više se danas čita samo u knjižnicama, piše Deutsche Welle.
Stanje knjige u Hrvatskoj – tema je koja uvijek iznova privlači pažnju domaćih medija, iako se ni oni posljednjih ljeta nisu iskazali po interesu za samu književnost. Medijskih je kulturnih rubrika sve manje, i najvećim su dijelom spojene s onima posvećenim estradi, zabavi, lifestyleu itd. Ali, ugrubo se može reći da je razdoblje od 2000. do 2008. godine predstavljalo renesansu za nakladničku i knjižarsku branšu u Hrvatskoj. Ono što je došlo nakon toga i što traje dandanas, jest očito nazadovanje.
To nije izuzetak u ekonomiji, Hrvatskoj ni svjetskoj, no činjenica je da u privredno slabijim zemljama najlakše i najprije stradavaju delikatne društvene strukture, kao što je kultura u užem smislu te riječi. Parametri su neumoljivi: lani je u Hrvatskoj objavljeno svega oko 1.400 novih naslova, što je mjera s kraja devedesetih godina prošlog stoljeća. A to je upola manja godišnja količina od realiziranih u većem dijelu navedenog ‘renesansnog’ razdoblja, kada je i samih izdavača bilo više, a programi su im bili obimniji. Potvrdit će to bez oklijevanja i naši sugovornici na ovu temu.
Kruno Lokotar, urednik u izdavačkom poduzeću Algoritam, smatra kako danas već možemo govoriti o kumulativno sabranom padu prodaje od čak 80 posto. ‘Urušavanje svih kriterija i obezvređivanje knjige kao duhovnog dobra i proizvoda zapravo počinje već 2006. godine, od pojave kiosk-izdavaštva’, govori Lokotar o fenomenu uključivanja velikih novinskih izdavača u tada propulzivan nakladnički biznis. Baš nakon što su iscrpili višak potražnje, sve je zadesio recesijski udar, a država je krenula reducirati dotad izdašne subvencije.
Ponešto se u međuvremenu popravio položaj autora u diobi subvencijskog novca, te uvođenjem sistema državnog stipendiranja, kao i usmjeravanjem dijela izdavačkih sredstava u nagrade. Ali, budžeti za samu knjigu sve su manji, pa su se počele zatvarati mnoge hrvatske knjižare, a kojih je do jednog momenta bio rekordan broj – oko 200. Vlasnici lanaca kioska, pak, dodatno su prosperirali, znamo li da je npr. Tisak u međuvremenu započeo i s poštanskim prometom paketima, i samo što još kruh ne prodaje.
Autor: Igor Lasić
Urednik: Andrea Jung-Grimm
Opširnije na: www.dw.de
