Zagrebački asfalt još nije okupirala prava ljetna vrućina, no gradske ulice i trgovi pripremaju se za transformaciju u kina na otvorenom.
Prošle godine, projekt koji slavi Zagreb kao filmsku kulisu tiho je uvukao publiku u mrak ljetnih večeri, podsjećajući nas da lokacije, pored kojih svaki dan prolazimo, kriju antologijske kadrove.
Prizori koje pamtimo s velikog platna ponovo se vraćaju na zagrebačke adrese na kojima su i nastali. Opsežniji od lanjskog, program ‘Zagreb – filmski grad’, pod okriljem Cinehilla, spaja filmsku vrpcu s peronima, trgovima i ulicama koji su glumili sami sebe ili neke daleke svjetove.
‘Ove sezone program se odvija u dva ciklusa – u svibnju i kolovozu. Imamo više lokacija i prostorno su raširenije, no sve su povezane sa snimanjem filmova u programu. Sve kreće uz Vlak u snijegu, film koji je generacijama bio prvi susret s kinematografijom’, ističe selektorica programa Milena Zajović.
Prva stanica je Glavni kolodvor, u nedjelju, 10. svibnja (20 sati). Povod je 50. obljetnica ‘Vlaka u snijegu’ koji je 1976. godine Mate Relja snimio prema romanu Mate Lovraka. Iako su scene sela snimane u okolici Bjelovara, ključni trenuci dolaska zadruge u veliki grad pripadaju upravo zagrebačkom kolodvoru. Te godine nije bilo snijega, pa su na prugu dopremljeni snježni topovi sa slovenske Planice, no završnica snimanja na zagrebačkim ulicama ipak je dočekala prave pahulje.
Vidjeti Ljubana, Peru i Dragu na ekranu postavljenom na prvom peronu kolodvora, uz same tračnice s kojih su doista kretali u svijet, nudi rijedak spoj filmske magije i povijesne autentičnosti. Projekcija je prilagođena slijepim, slabovidnim, gluhim i nagluhim osobama i održava se u suradnji s programom ‘Film svima’.
Sredina mjeseca, 20. svibnja (21 sat) rezervirana je za dokumentarac ‘Sretno dijete’ iz 2003. godine, u suradnji s KSET-om. Film Igora Mirkovića nije samo nostalgično putovanje kroz novi val, već rekonstrukcija scene na kojoj su odrasli Haustor, Azra i Film. Smještanje projekcije u krug Studentskog centra vraća film u njegov prirodni habitat – u prostor u kojem je ta glazba nastajala, gdje su se vodile prve debate o umjetnosti i slobodi, te gdje su akteri filma proveli svoje najvažnije formativne godine.
Ciklus u svibnju završava 27. svibnja (21 sat) projekcijom u dvorištu Muzeja grada Zagreba, gdje će u partnerstvu s Hrvatskim filmskim savezom biti prikazan kultni mjuzikl Normana Jewisona. ‘Guslač na krovu’ (1971.) jedan je od najvažnijih naslova svjetske kinematografije koji je neraskidivo vezan uz Hrvatsku. Naime, Jewison je selo Lekenik pretvorio u rusko selo Anatevku, a pojedine scene snimane su na Jezuitskom trgu, na Gornjem gradu. Priča o mljekaru, koji se bori s opresivnom tradicijom i mijenama vremena dok careve trupe prijete njegovoj zajednici, osvojila je tri Oscara.
‘Zagreb – filmski grad’ podsjetnik je da su filmske priče trajno upisane u koordinate ovog grada. Ulaz na sve projekcije je slobodan.
R. A. / Foto: Promo
