Premijera predstave ‘Logor’ / ‘Golgota’, prema dramama Miroslava Krleže, u režiji slovenske redateljice Nine Rajić Kranjac, postavlja se u Zagrebačkom kazalištu mladih, 20. ožujka.
‘Na sceni ZKM-a nastaje kazališni stroj. Čine ga glumački ansambl i Krležin tekst – stroj koji proizvodi značenja, smisao i emocije. Nadamo se da otvara prostor nelagode u kojem Krležine riječi zvuče kao upozorenje da se prošlost polako pretvara u našu budućnost’, ističe dramaturg predstave Goran Injac.
‘Voljela bih uznemiriti mlade koji su pozvani u vojsku’, kaže redateljica Nina Rajić Kranjac, koju je britanski časopis The Stage, 2025. uvrstio među pet najperspektivnijih europskih redatelja.
Dvije rane ekspresionističke drame Miroslava Krleže – ‘U logoru’ i ‘Golgota’ spojila je u jednu scensku cjelinu, a u njezinoj režiji predstava oslobađa divlju, ekspresionističku energiju koja razara sigurnost klasične drame. Istovremeno se osjeća koliko tekstovi nastali u sjeni Prvog svjetskog rata danas zvuče gotovo proročanski.
‘U Logoru smo na samom kraju Austro-Ugarske, u ratu koji likovi doživljavaju kao potpuno besmislen. Svi znaju da ga gube, ali moraju nastaviti, svjesni da su tek topovsko meso. U toj bezizlaznosti pojavljuju se i geste otpora – figure koje pozivaju na mir, na odbijanje sudjelovanja u mehanizmu nasilja’, kaže redateljica.
U Galiciji su ginuli i hrvatski domobrani – seljaci, radnici i gimnazijalci koji su nakon kratke obuke slani na front kao potrošni materijal velikog carstva. Upravo iz tog iskustva nastaju Krležine drame u kojima rat nije herojska priča nego raspad svijeta. I povjesničar Tvrtko Jakovina ukazuje na to koliko je Krleža i danas aktualan: ‘Živi je to Krleža, aktualniji no ijedan od naših pisaca, čuvar naše memorije na Veliki rat kroz cijelo dugo 20. stoljeće i u novom dobu u kojem ćemo živjeti.’
Dramaturg Injac podsjeća da Krleža rat vidi kao stanje koje se stalno vraća u različitim oblicima: ‘Ratuje se zbog profita, uvjerenja, zbog nafte, zbog rijetkih metala; ratuje se opet, ratuje se novim i starim oružjima, ratuje se neprestano.’
‘Za mene je najvažnija tema ljudska potreba za mirom – vjerujem da je upravo to ono što Krleža najdublje naglašava’, kaže Nina Rajić Kranjac koja Krležu čita kao dramatičara našeg vremena. Govoreći o drugoj drami, Golgoti, istaknula je: ‘Naša je Golgota temeljno socijalno propadanje društva – prije svega na štetu radnika i najranjivijih slojeva društva.’
U Krležinim tekstovima snažno je prisutna nemoć pojedinca da kaže ‘ne’, da odbije sudjelovati u mehanizmu nasilja. Stoga predstava ‘Logor’ / ‘Golgota’ u trenutku aktualnih svjetskih ratnih žarišta – dolazi kao antiratna predstava koja naglašava besmisao stradanja i normalizacije nasilja u društvu.
A. G. / Foto: Marko Ercegović
