Kako se u subotu 28. listopada zbog zimskog računanja vremena sat pomiče jedan sat unazad, tako će 4. Noć hrvatskog filma i novih medija, koja se održava upravo tu večer u šest hrvatskih gradova (Zagreb, Sisak, Dubrovnik, Šibenik, Otočac i Nova Gradiška) te četiri države (Hrvatska, Srbija, BiH i Rumunjska) biti najdulja noć hrvatskog filma u povijesti.
U samo jednoj večeri (od 18 do 2 sata) gledatelji će uživati u pomno izabranim uratcima pionira domaćeg filma, i to u svim filmskim rodovima, od vječnih dječjih klasika, zanimljivih novih medija i recentnog animiranog filma, dokumentaraca posvećenih umjetnosti i umjetnicima, pa sve do najpopularnijeg žanra kratkih i dugometražnih igranih filmova.
Umjetnička voditeljica Irena Škorić, uz pomoć stručnih suradnika (Tomislav Gregl – selektor za animirani film, Branko Ištvančić – selektor za dokumentarni film), sastavila je specifičan filmski program, povezan sa svakim gradom ili državom koji su dio projekta.
Svečano otvorenje 4. Noći hrvatskog filma i novih medija zakazano je za 20 sati u zagrebačkom kinu Europa, gdje će uz antologijske scene iz najvažnijih hrvatskih filmova poput ‘Vlaka u snijegu’, ‘Profesora Baltazara’, ‘Tko pjeva zlo ne misli’, ‘Servantesa iz Malog Mista’, ‘Stele’ i drugih, zarazne melodije iz tih filmova izvesti mješoviti pjevački zbor Capella Odak. Uloga voditeljice povjerena je glumici Mili Elegović. Koncert pod nazivom ‘Melodije velikog ekrana’ samo je zagrijavanje za bogati program koji će potrajati do dugo u noć.
Filmski program u 21.45 sati otvara kvartet retro filmova koji su obavezna literatura za svakoga, animirani ‘Surogat’ oskarovskog sjaja Dušana Vukotića, zatim dox ‘Šije’ iskusnog dokumentarista Nikole Babića, artistički kratkiš ‘Pravda’ velikana Ante Babaje te premijerno, majka svih hrvatskih sapunica ‘iskopana’ u berlinskom arhivu, ‘Pjesma Jadrana’ iz 1937. redatelja Hansa Becka, film o nemogućoj ljubavi siromašnog mladića prema lijepoj djevojci, sniman u Splitu, uz glazbenu podlogu Ive Tijardovića i veliku glumačku zvijezdu tog doba Desu Marović.
Posebna delikatesa je filmski kviz, u organizaciji KOZe ‘Kviz općeg znanja’, koji će upitnike o sedmoj umjetnosti i poznatim filmskim licima, postavljati od 22 do 23 sata, i to u kategorijama ‘Čovjek koji je previše znao’, ‘Izgubljeni u prijevodu’ i ‘Memento’. U foajeu kina moći će se razgledati izložba starih hrvatskih filmskih plakata koji ‘slikom’ pričaju o filmovima koji su obilježili kinematografsku povijest, a na prethodnim su Noćima hrvatskog filma bili omiljena ‘kulisa’ za okidanje veselih selfieja.
Dokumentarni blok starta u 23 sata, s ‘Tetom Lizom’ Branka Ištvančića, filmskog hommagea nedavno preminuloj legendi autentične narodne glazbe iz Međimurja, hrvatskoj Cesariji Evori. U ‘Simplu’ redatelj Silvester Kolbas portretira grafitere i njihove kreativne procese, dok Bruna Bajić u ‘Hrvatskoj rapsodiji – o Maksimu Mrvici’, prati njegov strelovit uspjeh od talentiranog studenta klasične glazbe do megapopularnog crossover izvođača. Zadnju klapu ‘udarit će’ Nenad Puhovski koji je, miksom dokumentarističkog eseja i stop-frame animacije u ‘U potrazi za Šutejem’ zaronio u zastrašujući svijet Šutejevih mobila.
Za okorjele filmofile rezerviran je kasni termin u jedan sat poslije ponoći, kada je na redu najsvježiji trolist animiranih filmova za odrasle, hipermaštovit ‘Proces’ Lucije Bužančić o liku koji nakon što se jednog jutra probudi kao slovo u tekstu, zatim urnebesna romantična komedija ‘Slatki snovi’ Dinka Kumanovića, u stilu nijemih filmova Charlieja Chaplina i klavirsku pratnju jazz legende Nevena Frangeša te vizualno očaravajuća ‘Crvenkapica Redux’ Danijela Žeželja, nastala prema klasičnoj dječjoj bajci.
Za kraj ‘noćne šihte’ u 1.30 ostaje program novih medija recentnog datuma, eksperimentalni ‘Jazz trilogy’ Željka Radivoja, filmska posveta pionirima jugoslavenskog i hrvatskog art filma uz zvuke izvornog jazza koje su obožavali – Tomu Gotovcu, Mihovilu Passiniju i Ivanu Ladislavu Galeti, te ‘K-18’ Zlatka Kopljara, koji kamerom uz šetnju kraj potoka i recital poezije u pozadini, propitkuje dvojbu američkog umjetnika Paula Theka – nije li posao umjetnika da konstantno umjetnosti govori zbogom?
I. C.
Noć hrvatskog filma i novih medija
