‘Svaki roditelj mora iz ovih stopa pročitati Anksioznu generaciju! Jonathan Haidt najvažniji je psiholog današnjice, a ovo je najvažnija knjiga o temi koja upravo sada utječe na život vašeg djeteta’, poručuje Johann Hari, autor bestselera ‘Ukradena pažnja’.
Briljantna uspješnica ‘Anksiozna generacija – Kako je veliko premreživanje djetinjstva uzrokovalo epidemiju duševnih bolesti’ već je izazvala polemike i rasprave diljem svijeta, a odnedavno je dostupna i u hrvatskom prijevodu Ane Briški Đurđevac u svim knjižarama i webshopu izdavača Školske knjige.
Zamislite da je ekscentrični milijarder, kojega nikad niste upoznali, pozvao vaše dijete da se pridruži prvoj trajnoj ljudskoj koloniji na Marsu. Biste li ga pustili da ide? Naravno da ne biste. Jasno vam je da je ta zamisao potpuno suluda – slati djecu na Mars da se možda nikad ne vrate. Zašto bi to ijedan roditelj dopustio? Nažalost, promaknulo nam je da naša djeca već odrastaju na Marsu, odnosno u virtualnom svijetu interneta i društvenih mreža. Naša je glavna zadaća pomoći im da se vrate na Zemlju, upozorava Jonathan Haidt, profesor etičkog liderstva na Sveučilištu u New Yorku (Stern School of Business) i autor zapažene knjige ‘Anksiozna generacija – Kako je veliko premreživanje djetinjstva’ uzrokovalo epidemiju duševnih bolesti’.
U toj eksplozivnoj popularno-znanstvenoj uspješnici koja je privukla pozornost čitatelja diljem svijeta autor analizira porast anksioznosti, samoozljeđivanja i samoubojstava među mladima u digitalnom dobu i istražuje utjecaj društvenih mreža i moderne tehnologije. Pametni su telefoni upropastili mentalno zdravlje generacije Z, tvrdi istaknuti socijalni psiholog. Nakon više od desetljeća stabilnosti, pa i napretka, duševno zdravlje adolescenata dramatično je palo početkom 2010-ih. Stope depresije, tjeskobe, samoozljeđivanja i samoubojstava naglo su porasle, a nerijetko se i udvostručile. Zašto?
U knjizi ‘Anksiozna generacija’ socijalni psiholog Jonathan Haidt upozorava na epidemiju duševnih bolesti među mladima koja je zahvatila mnogo zemalja istodobno. Zatim istražuje narav djetinjstva – zašto djeca trebaju igru i samostalno istraživanje kako bi sazrela u sposobne i uspješne ljude. Jonathan Haidt pokazuje kako je djetinjstvo uz igru počelo slabjeti još osamdesetih godina prošlog stoljeća, a gotovo je posve nestalo kad se početkom 2010-ih pojavilo ‘djetinjstvo uz mobitel’. Osnovna je tvrdnja knjige da su dva trenda – prezaštićenost u stvarnom svijetu i manjak zaštite u virtualnom svijetu – glavni razlozi zbog kojih su djeca rođena nakon 1995. postala anksiozna generacija.
‘Pripadnici generacije Z postali su prva generacija u povijesti koja je proživjela pubertet noseći u džepu portal koji ih je odvlačio od njihovih bližnjih i uvlačio u alternativni svemir, mnogo uzbudljiviji, ovisničkiji, nestabilniji i neprikladan za djecu i adolescente. Društveni uspjeh u tom svemiru zahtijevao je da velik dio svoje svjesnosti – trajno – posvete održavanju vlastita online brenda. Bilo je to nužno za prihvaćanje vršnjaka, što je adolescentima nužno poput zraka, te za izbjegavanje online vršnjačkog nasilja, što je noćna mora svakog adolescenta’, napominje autor knjige.
Tinejdžeri iz generacije Z navučeni su na to da provode sate i sate svakog dana prelistavajući „blistave sretne objave svojih prijatelja, znanaca i dalekih influencera’. Provodili su vrijeme gledajući sve više videozapisa koje su kreirali korisnici i zabave koju su im nudile funkcije automatske reprodukcije sadržaja te algoritmi dizajnirani kako bi ih držali online što je dulje moguće. Provodili su mnogo manje vremena igrajući se, razgovarajući, dodirujući ili čak gledajući svoje prijatelje i članove obitelji u oči te se tako smanjilo njihovo sudjelovanje u fizičkome, tjelesnome društvenom ponašanju nužnom za uspješan ljudski razvoj.
‘Odrastanje u virtualnom svijetu potiče anksioznost, anomiju i osamljenost. Veliko premreživanje djetinjstva – prijelaz iz djetinjstva temeljenoga na igri u djetinjstvo temeljeno na telefonu – pokazalo se kao katastrofalan neuspjeh. Članovi generacije Z subjekti su pokusa radikalno novog načina odrastanja, daleko od interakcija u stvarnom svijetu malih zajednica u kojemu je ljudska vrsta evoluirala. Vrijeme je da prekinemo taj nepromišljeni eksperiment i vratimo djecu na sigurno mjesto, na Zemlju, kući’, izjavila je Miroslava Vučić, urednica knjige Anksiozna generacija i glavna urednica Školske knjige.
Jonathan Haidt oslikava veliko ‘premreživanje djetinjstva’ desetcima mehanizama koji su narušili socijalni i neurološki razvoj djece – od neispavanosti, manjka pozornosti i ovisnosti pa sve do osamljenosti, uspoređivanja i perfekcionizma. Objašnjava i zašto društvene mreže osobito snažno pogađaju djevojčice, a dječaci se sve češće povlače iz stvarnog svijeta u virtualni – s pogubnim posljedicama za njih, njihovu obitelj i društvo.
Ali autor knjige ponajprije traži da nešto poduzmemo kako bismo vratili našu djecu s Marsa. Dijagnosticira zamke zbog kojih ne postupamo kao kolektiv, a zatim predlaže četiri jednostavna pravila koja bi nas mogla osloboditi. Pokazuje koje postupke mogu poduzeti roditelji, učitelji, škole, tehnološki divovi i državna uprava kako bi zaustavili epidemiju duševnih bolesti i obnovili humanije djetinjstvo.
Cijelu je svoju karijeru Jonathan Haidt posvetio izricanju istine potkrijepljene nepobitnim dokazima, i to u najtežim okolnostima – u zajednicama koje razdire politika i religija, na sveučilištima na kojima haraju kulturni ratovi te napokon u općoj zdravstvenoj krizi s kojom se suočava generacija Z. Upozorava nas da moramo zaštititi svoju djecu – i sebe same – od psiholoških posljedica života pred ekranom jer je cijena inače previsoka.
S. K. / Foto: Školska knjiga
