Ususret fašniku, koji će se održati 17. veljače u Baranjskom Petrovom Selu, razveselila nas je vijest o tome kako su baranjske buše – tradicionalne strašne maske – zajedno s baranjskim pokladnim običajima zaštićene kao nematerijaIno kulturno dobro pri Ministarstvu kulture i medija.
Buše, navodno, ishodište vuku iz vremena turskih bitaka. Prema predajama, stanovništvo se odijevanjem u ovčju kožu i maske s rogovima izrađenima od vrbinog drveta nastojalo zaštititi od opasnog neprijatelja. Pokladna tradicija od tada pa do danas prekinuta je jedino za vrijeme Domovinskog rata.
Baranjski šokački vez zaštićen je na isti način još 2021. godine, a danas imamo 10 nositelja liste. Više o tome doznali smo u Etnološkom centru baranjske baštine u Belom Manastiru. ‘Među nositeljima je i jedan pripadnik snažnijeg spola, Pavo Franjin, koji radi na svom tkalačkom stanu i izrađuje nošnje, a ima i svog nasljednika, tridesetogodišnjeg Filipa Golubovog Cara’, ispričala nam je voditeljica centra Jasmina Doboš.
Među 10 nositelja je i Osnovna škola Draž u kojoj se tradicionalni baranjski običaji njeguju kao izvannastavna aktivnost. Djeca osnovnoškolskog uzrasta na taj način uče izrađivati baranjski vez na način na koji su to radile njihove bake i prabake.
Od Jasmine smo doznali i kako u Belom Manastiru postoji i stari vinski podrum u vlasništvu Milana Dvornića – samoukog slikara, vinara i etnografa – velikog ljubitelja baranjskih običaja i tradicije. Upravo je zbog toga podrum prava mala etno-zbirka u kojoj je zadržano sjećanje na to kako se vino proizvodilo davnih dana. U malim količinama Dvornić vinificira sortu kadarku, koja je autohtona u Vojvodini, ali je nekada bila široko rasprostranjena na području Srijema i Baranje.
U Etnološkom centru, osim zanimljivih eksponata, dočekala nas je i vrlo privlačna ‘izložba’ suhomesnatih delikatesa za koju se pobrinuo OPG Branko Radonjić.
Kuleni, seke, kobase, pečenice i ostale delikatese kojima nismo mogli odoljeti proizvedeni su od svinje mangulice koja je otporna na većinu suvremenih bolesti, pa i na svinjsku kugu koje je nedavno poharala Slavoniju, a s kojom obitelj Radonjić nije imala problema. Uzgajaju 200 svinja, koje se hrane u ritu i u šumi – pretežno žirom – a u ovom trenutku nisu spremni na veću proizvodnju jer žele zadržati kvalitetu.
Malo dalje, u mjestu Podolje, od 2022. godine sirana Lenđel proizvodi vrhunske sireve, zahvaljujući slobodnom uzgoju krava na pašnjacima i vlastitoj proizvodnji hrane za životinje.
Osim što velik naglasak stavljaju na dobrobit životinja, jako brinu o kvaliteti svojih proizvoda i tvrde kako je tajna savršenog okusa u kombinaciji moderne tehnologije i tradicionalnih receptura.
Usprkos značajnim ulaganjima i poslovanju u kojoj sudjeluje cijela obitelj i još devet zaposlenih, sirevi imaju nevjerojatno povoljnu cijenu što je više nego dovoljan razlog da ovu siranu uvrstite na svoju bucket listu kada ste u posjetu ovom dijelu Lijepe naše.
I. L. / Foto: Tonka Hohnjec
