Baranja, jedinstvena regija omeđena Dravom i Dunavom, podijeljena hrvatsko-mađarskom granicom s jedinstvenim prirodnim ljepotama, netaknutim pejzažima, ali i plodovima rada vrijednih ljudi, dio je Hrvatske koju je divno posjetiti cijele godine.
Ona vam pruža jedinstveno gostoprimstvo pričajući priču o tradiciji, prošlosti i budućnosti, ali i običajima koji se pažljivo čuvaju i prenose s generacije na generaciju. Ovdje ćete čuti priču o vinogradima koji su zasađeni još u vrijeme Rimskog carstva kad je car Prob zasadio prvi trs vinove loze, a koji danas imaju specifičan okus čineći jedan od važnih segmenata turističke ponude ovog kraja. Čut ćete i priču o baranjskoj crvenoj paprici, fiš paprikašu, šaranu na rašljama, ali i zvijezdi svakog stola – Baranjskom kulenu – koji je i nositelj zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla na razini Europske unije, što dodatno potvrđuje njegovu kvalitetu i iznimnost.
Kako prepoznati pravi kulen, ali i koji nosi titulu najboljeg od najboljeg za ovu godinu, otkriveno je u malom baranjskom selu Branjin Vrh poznatom po jedinstvenoj Kući Baranjskog kulena. Upravo ovdje održan je prvi Festival kulena u sklopu kojega su dodijeljene i nagrade Drugog nacionalnog ocjenjivanja kulena. Vrijedni kulenari predstavili su tako svoje ‘blago’, a ocjenjivačku komisija u sastavu prof.dr.sc. Goran Kušec, prof.dr.sc. Krešimir Mastanjević, Miodrag Komlenić, Matej Perkušić i Vlado Ćorić među brojnim kulenima odabrali su najbolje. Nagrađeno je čak 33 proizvođača (13 zlata i 18 srebra), a glavni laureati bili su viceprvak Mato Petričević i njegova tvrtkaPP BZ Babogredski Feniks, dok je šampionsku nagradu osvojio Stanko Josipović iz Koritne i njegov obrt Euro-farm.
‘Naša udruga posvećena je proizvodnji i promociji kulena više od petnaest godina. Zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla za Baranjski kulen bio je jedan od prvih projekata zaštite hrvatskih proizvoda u EU pa su podršku tom projektu pružili i EBRD i FAO. Posebno sam ponosan jer su svi članovi Udruge koji su certificirani za proizvodnju Baranjskog kulena i koriste oznaku ZOZP (OPG Šarošković, OPG Stanković, OPG Stojković, Domaći kulen Matijević, OPG Zuber i Belje plus), na ovom ocjenjivanju osvojili zlatnu medalju i time pozicionirali Baranju u središte proizvodnje vrhunskog kulena u Hrvatskoj’, istaknuo je Miodrag Komlenić, predsjednik udruge proizvođača kulena – Baranjski kulen i direktor PC Baranjke Belje, ne krijući oduševljenje izvrsnim rezultatima baranjskih kulenara na 2. nacionalnom ocjenjivanju kulena.
Po čemu je Baranski kulen toliko poseban? Delicija koja se u Baranji proizvodi još od 19. stoljeća, posebno je pripremljen suhomesnati proizvod za kojeg se recepti prenose s generacije na generaciju. Standardno, Baranjski kulen se proizvodi u devet koraka i s pomno odabranim namirnicama – najbolji komadi svinjskog mesa, miješaju se s posebnim kombinacijama začina među kojima dominiraju crvena paprika i papar, koji su zaslužni za njegovu specifičnu aromu. Od najboljeg komada mesa pa do Baranjskog kulena treba proći nekoliko faza u kojima se i dalje čuva tradicija. Kako to izgleda pokazao je kulenar Dejan Šarošković, član udruge Baranjski kulen, s pogonom za preradu mesa i pušnicom koja se nalazi u Kući Baranjskog kulena, objašnjavajući kako izgleda postupak proizvodnje. Od pripreme nadjeva po starom obiteljskom receptu, preko punjenja u prirodni ovitak (katicu), pa sve do dimljenja i sazrijevanja. Važno je napomenuti kako je svaki Baranjski kulen zapravo ručni rad, a unutrašnjost mu sve češće nalikuje cvijetu. U Baranji ga često režu na polovice kako bi se lakše odvojio od ovitka. Kako ga sljubiti s vinima? Na ovo pitanje odgovorili su Damir Zrno, enolog i sommelier i Tomislav Panenić, direktor udruge Graševina Croatica na radionici ‘Sljubljivanja kulena i vina’ za koju se tražilo mjesto više.
Iako je riječ o prvom Festivalu kulena u organizaciji Turističke zajednice Baranje, interes za ovu manifestaciju pokazali su mnogi. U Branjin Vrh tako su stigli brojni domaći znatiželjnici želeći kušati kulene svojih sugrađana, gastroljupci iz cijele Hrvatske.
‘Komunikacijska platforma Osječko-baranjske županije je: Na istoku je Hedonizam, što znači sljubljivanje hrane, vina i događaja, čemu upravo kulen može dati značajan doprinos. Poruka kulenarima je jednostavna – udružite se čak i ako se ne morate udruživati i tako razvijajte sve dijelove proizvodnog lanca, budite inovativni u promidžbi i prodaji, a svoj proizvod učinite konkurentnim i prepoznatljivim’, rekla je Ivana Jurić, direktorica TZ Osječko-baranjske županije.
Kako je Baranja jedinstvena i drugačija, kad dotaknete njezino srce (kako mnogi opisuju unutrašnjost kulena) sljubljujući ga s finom graševinom i komadom kruha, krenite u istraživanje. Uz ljepote Belog Manastira, grada s velikim potencijalom i brojnim mladima, zavirite u Zmajevac u kojem vas čekaju vinari u podrumima i kušaonicama. Prošećite jedinstvenim Zmajevcem u kojem će vas oduševiti priča o gatorima, podrumima ukopanim u zemlju te ozidani ciglama. U ovom selu su gatori vinski podrumi, ali i posebno dizajnirane kućice za odmor. U samom centru nalazi se kuća za odmor Ondine (s podrumom ukopanim u zemlju i katom preuređenim u divan apartman), a na ulazu u Zmajevac, Oaza mira, koja je spoj nekoliko kućica s gatorima i mjestom na kojem možete prespavati. Kad ste u Baranji znajte da ćete kušati okuse koji su jedinstveni – neki će vas vratiti u prošlost poput fiš paprikaša Baranjske kuće u Karancu, jedinstvene i po Ulici zaboravljenog vremena na kojoj se pričaju priče o prošlosti koje oživljene žive za budućnost.
A. P. / Foto: Nikola Zoko i Dubravko Franjin
