U zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti od 6. prosinca bit će postavljena problemska izložba Dalibora Martinisa pod nazivom ‘Data Recovery 1969.-2077.’.Dalibor Martinis (1947.) pripada među najuglednije suvremene hrvatske umjetnike, te ga ubrajaju među začetnike konceptualne i video umjetnosti u Hrvatskoj i bivšoj Jugoslaviji. Naslov njegove izložbe dolazi iz informatičke terminologije i govori o spašavanju pohranjenih podataka nakon oštećenja diska. No, ponekad je moguće samo fragmentarno rekonstruirati podatke, čime prošli događaji postaju izvorom novih događaja, pa Martinis o njima govori kao o ‘društvenim kategorijama memorije’.
Izložba koju je autor postavio u prostoru za povremene izložbe MSU-a u suradnji s arhitekticom Anom Danom Beroš ima također naznake arhivske građe, jer su neki radovi pokazani jako davno (prva izložba u galeriji SC 1969.) pa su već zaboravljeni, neki su nepoznati, a neke naša sredina nije nikada vidjela. Umjetničko djelovanje Dalibora Martinisa protkano je društvenim i političkim komentarima (više ili manje uočljivim). Posjetitelje na ulazu dočekuje predimenzionirana zastava EU u crvenoj boji, popis namještenika MSU-a koji procjenjujući uvjete rada u muzeju, dobivaju ocjenu tri zvjezdice (Muzej srednje radničke klase), crvenim kuglicama za bor (obrt Martinisove obitelji) ispisuje riječ ‘Tito’, a cjelinu pod nazivom ‘Sic transit’ sačinjavaju željeznička pruga, vozni red vlakova i serija lustera koji svjetle u znaku binarnog koda (dok se čuje arija u izvedbi Dragice Martinis – dakle, još jedna obiteljska komponenta u društvenom osvještavanju rada).
Na izložbi se može vidjeti tridesetak zasebnih, ‘labavo’ raspoređenih cjelina. Primjerice, u onoj nazvanoj ‘Priroda i društvo’ dijagram penjanja po planinama povezan je uz promjene na tržištu dionica. U radu pod nazivom ‘Obraćam vam se kao čovjek čovjeku’ umjetnik je obilazio male autobusne stanice po Istri i ostavljao tobožnji propagandni materijal namijenjen izborima. U kućici nazvanoj ‘Umjetnik u radu’ Martinis se prisjeća čuvene reklame tvrtke ‘Chromos’ koja je dugo godina stajala na krovu zgrade na zagrebačkom Trgu Republike (danas Trg bana Josipa Jelačića), okumentirani perfomans ‘Vječna vatra gnjeva’ vezano uz paljenje automobila (uobičajeno ponašanje prosvjednika u urbanim neredima) propituje zašto su baš automobili na udaru gnjevne gomile. Asocijativnost događanja često uzrokuje bliskost radova poput povezivanja oštećenja koje je pretrpio Titov kip u Kumrovcu i Lenjinov u Sankt Peterburgu, kao i usporedba novinskih napisa u Večernjem listu u povodu Titove i Tuđmanove smrti. Posebnu izdvojenu cjelinu čine njegovi video radovi, kao i snimke njegovih performansa.
Obilazak izložbe pod vodstvom Dalibora Martinisa bit će upriličen 10. prosinca, na sedmu godišnjicu postojanja Muzeja suvremene umjetnosti, kada će ulaz na sve programe biti besplatan.
Olga Vujović