U suradnji s HNK Zagreb darujemo 2 čitatelja/ice s po 2 ulaznice za prvu ovosezonsku predstavu ‘Lulu’ nastalu prema predlošcima Franka Wedekinda ‘Zemaljski duh’ i ‘Pandorina kutija’ u režiji Jerneja Lorencija, koja će biti prikazana u srijedu, 30. rujna u 19.30 sati.Kratko napišite u mailu zašto želite osvojiti ovu nagradu
U subjektu navedite: FDAR1
a u tekstu: vaše ime i adresa vaš razlog
Šaljite na mail: [email protected]
Posjetite našu facebook stranicu Fama i kliknite ‘sviđa mi se’!
Vaše mailove šaljite do 29. rujna do 23.59 sati
Imena dobitnika s najoriginalnijim odgovorima bit će objavljena 30. rujna u 00.30 sati
Za dodatne upute i obavijesti obratite se na: [email protected]
Dramaturgiju potpisuje Matic Starina, scenograf je Branko Hojnik, kostimografkinja Belinda Radulović, a skladatelj Branko Rožman.
U velikoj ansambl predstavi koju predvodi Daria Lorenci Flatz u naslovnoj ulozi, glume Bojan Navojec, Goran Grgić, Franjo Kuhar, Dragan Despot, Luka Dragić, Vlasta Ramljak, Dušan Bućan, Siniša Popović, Nikša Kušelj, Mirta Zečević, Dora Lipovčan, Lana Barić i Barbara Vicković.
Djela kontroverznoga njemačkog pisca Franka Wedekinda snažno su utjecala na europsku književnost 20. stoljeća. Njegov briljantan poetski jezik, mašta, prodor u iracionalno, otvoren pristup seksualnosti, ismijavanje malograđanskog morala i postojanost u pobuni, osigurali su mu mjesto buntovnika modernoga kazališta.
U Hrvatskoj je Wedekindova ‘Lulu’ izvedena samo jednom, davne 1930. u režiji Tita Strozzija, sa slavnom Vikom Podgorskom u naslovnoj ulozi. Jedan od tadašnjih kritičara navodi kako je već i samo ime autora bila dovoljna reklama, a tisak je bučno najavljivao društvene pikanterije i prvorazrednu senzaciju kako bi pobudili interes publike.
Lulu je Wedekind napisao nakon boravka u Parizu, koji je koncem 19. stoljeća središte europske dekadencije i otjelovljenje moderne urbanosti. Tamo se strastveno zaljubio u svijet cirkusa, i kabarea. Drama o zanosnoj bludnici Lulu, uobličila je sliku o femme fatale, i ubrzo osvojila svjetske pozornice, a kasnije i filmske dvorane.
Jernej Lorenci, u naponu umjetničke snage, postavlja u HNK-u raskošnu i senzualnu predstavu koja ispituje tajanstvene predjele ljudske duše. Njegovo kazalište je provokativno i angažirano, a u središtu mu je slavljenje glumačke umjetnosti. Strast kojom pristupa popularnim formama obuhvaća širok raspon od zabavnih do metafizičkih oblika.