Digitalna demencija i slabljenje psihičkih sposobnosti

U Zagrebu je, u hotelu Dubrovik, predstavljena knjiga ‘Digitalna demencija: Kako mi i naša djeca silazimo s uma’ dr. Manfreda Spitzera i održan okrugli stol ‘Dijete i digitalno doba’ uz međunarodne sudionike.Koliko nas i našu djecu elektronički mediji čine ovisnima o tehnologiji, dok istovremeno naše psihičke sposobnosti slabe – pitanja su na koja su na znanstveno-stručnoj konferenciji ‘Dijete i digitalno doba’, u organizaciji nakladničke kuće Ljevak, pokušali dati odgovor hrvatski i europski znanstvenici Goran Šimić, Adriaan van der Weel (Nizozemska), Miha Kovač (Slovenija) i Manfred Spitzer (Njemačka), uz stručno vodstvo moderatora Zorana Velagića.

Tom prigodom predstavljena je i knjiga Manfreda Spitzera ‘Digitalna demencija: Kako mi i naša djeca silazimo s uma’, u kojoj ovaj ugledni njemački neuroznanstvenik i psihijatar upozorava roditelje da djeci, čiji je mozak još u razvoju, ograniče vrijeme provedeno ispred ekrana digitalnih medija. Spitzer tvrdi da nas pametni telefoni, digitalni asistenti, računala, satelitska navigacija i stalna povezanost s internetom – ‘oslobađaju’ uobičajenih mentalnih napora te stoga postajemo sve ovisniji o tehnologiji, dok naše psihičke sposobnosti sve više slabe.

Golemo zanimanje publike

‘Mnoga djeca nemaju potrebe pamtiti informacije, jer znaju da ih u svakom trenutku mogu uguglati’, kaže Manfred Spitzer. ‘Multitasking ili rad na više stvari istovremeno, sumanuto klikanje od stranice do stranice, odvlači djeci pažnju, rasipa energiju i remeti fokusiranje na ono što je važno. Što više vremena provode surfajući i igrajući razne igrice, djeca će imati više problema s pažnjom i koncentracijom. Osim toga, igrice mogu izazvati ovisnost. Nadalje, što više vremena provedu pred ekranima elektroničkih medija, djeca će imati lošije društvene vještine, bit će nesocijalizirana i frustrirana.’Društvena potreba i opravdanost izdavanja prijevoda knjige ‘Digitalna demencija’ ogleda se naročito u kontekstu trenutne polariziranosti dviju glavnih struja u hrvatskom društvu: jedne koja je gotovo isključivo za što bržu i potpunu digitalizaciju te druge, ponešto umjerenije i opreznije, koja je na tragu autorovih razmišljanja i zaključaka da svaka tehnologija ima i pozitivnih i negativnih strana. I jednima i drugima ovo će štivo dobro doći’, kaže prof. dr. sc. Goran Šimić.

Smatram da postoji izniman društveni interes za objavom ovog djela. U svjetlu trenutačnih promjena nastavnih kurikula i uvođenja novih tehnologija u škole, iznimno je važno stručno analizirati i argumentirano raspravljati o prednostima i nedostacima ovih tehnologija. Ovo je djelo jedno od rijetkih koje pokušava na temelju znanstvenih činjenica istaknuti negativne utjecaje digitalnih medija i informatičkih tehnologija na školski uspjeh djece, razvoj njihova mozga te općenito na kognitivne procese u čovjeka. Stoga smatram da će objavljivanje jednoga ovakvog djela, u stručnoj i općoj populaciji, omogućiti bolje shvaćanje (pozitivnih i negativnih) učinaka tih tehnologija na razvoj mozga i kognitivne procese i omogućiti kvalitetniju raspravu o uvođenju novih tehnologija.’

Njemački psihijatar dr. Manfred Spitzer

Manfred Spitzer međunarodno je priznat njemački psihijatar, psiholog i neuroznanstvenik. Direktor je Psihijatrijske sveučilišne bolnice u Ulmu i osnivač Centra za neuroznanost u istom gradu. Nakon diplome na Sveučilištu u Freiburgu predavao je na nekima od najvećih svjetskih sveučilišta, u Heidelbergu, Harvardu, Oregonu itd. Objavio je velik broj znanstvenih radova iz područja neuroznanosti, učenja, psihologije i psihijatrije. Dobitnik je brojnih prestižnih znanstvenih nagrada i priznanja, kao što su nagrada Duphar Research Award, koju dodjeljuje Njemačko društvo za psihijatriju, psihoterapiju i neurologiju, nagrada Cogito, koju dodjeljuje Fondacija Cogito, znanstvena nagrada koju dodjeljuje Fondacija Margrit Egner itd. Napisao je nekoliko knjiga s područja psihopatologije, učenja i dječjeg razvoja. Godine 2012. objavio je knjigu ‘Digitalna demencija’, koja je izazvala golemu pozornost javnosti i struke.

Spitzer se uz Nicholasa Carra i Susan Greenfield među prvima usudio javno postaviti logična pitanja povezana s navedenim opasnostima te predložiti i zauzeti se za njihovo rješavanje koje bi bilo utemeljeno na objektivnim znanstvenim spoznajama. Među prvima je spoznao ozbiljnost problema i dao mu odgovarajući naziv – digitalna demencija – koji je danas već postao općeprihvaćen.

N. L.

Tagged: , , , , , , , , , , , , ,