Fra Ma Fu, Novosti (1934.): Kroz Hrvatsko Zagorje i Slavoniju
Drugo izdanje Fra Ma Fu, festivala reportaže i reportera u Virovitici, rodnom mjestu legendarnog novinskog reportera Franje Martina Fuisa (1908.-1943.) počelo je 1. rujna izložbama fotografija i predstavljanjem knjiga Tonija Hnojčika (‘To sam radio u ratu sine’) i Mate Pejića (‘Mojih 25 godina Oktoberfesta’).
‘Udarni’ program bio je za vikend od 2. do 4. rujna, kada su u Viroviticu i okolicu Pitomače pristigli novinari iz drugih gradova. Zaključak okruglog stola o mladima u novinarstvu bio je da stari odlaze, ali mladi ne dolaze, te da mladi novinari vezani uz portale nemaju dovoljno tehnološkog znanja.
Svečana akademija posvećena Franji Martinu Fuisu (u gradskoj knjižnici koju bi, prema jednom prijedlogu trebalo nazvati upravo imenom ovog legendarnog reportera) nije baš osjetno proširila spoznaje o njemu. Saznali smo da virovitički Muzej posjeduje fotografije i dokumente (Dubravka Sabolić) , no nije objavljeno hoće li oni naći svoje mjesto u novom muzejskom postavu, nakon cjelovite obnove muzejske zgrade, nekadašnjeg dvorca obitelji Pejačević, čiji se završetak planira 2019.
Dr. Vladimir Kolesarić predstavio je Fuisa kao osebujnog putopisca (‘Skitnica je najslađa riječ u mojem rječniku’ znao je reći), koji se znao i preobući kako bi se približio ljudima o kojima je pisao. Na biciklu sa svojom karakterističnom kapom i šalom oko vrata, bio je spreman na sve za dobru priču. Upravo spomenuta kapa i bicikl poslužili su ilustratoru Davoru Šunku da oblikuje dopadljive majice, zaštitni znak ovogodišnjeg Fra Ma Fu festivala.
Književnik Branislav Glumac podsjetio je na Fuisove objavljene knjige reportaža, dok je Veljko Krulčić predstavio netom izašao roman ‘Brod bez kompasa’, nakon čega je projiciran Fanellijev film ‘Šifra: galeb’, što je bio Fuisov kodni naziv. Nastavak Festivala bio je odlazak u rodnu kuću Petra Preradovića u Grabrovnici, koja je 1968. pretvorena u Muzej u povodu 150. obljetnice pjesnikova rođenja. Dakako, kada je o njoj 1934. godine pisao Fuis, bila je to posve drugačija priča.
U Fuisovu avanturističkom duhu bio je i prelazak naduljeg visećeg mosta u Hrvatskoj (preko 150 metara) iznad Drave blizu sela Križnice, izgrađenog 1968.godine i do danas bez uporabne dozvole. Izložba Šunkovih fotografija snimljenih u Africi, predstavljanje Dežulovićeve knjige ‘Razgovor sa Smojom’ i Pavelićeve ‘Smijeh slobode’ , nastup Borisa Dežulovića i Predraga Lucića s ‘Melodijama najna i ilevena’ te predstavljanje najnovijeg strip fanzina ‘Gavran’ zaokružilo je sjećanje na reportera-skitnicu, ‘S pudravcima u turu’, kako je to zorno opisao dr. Kolesarić.
Olga Vujović
