Predstavljanje prvoga kola Djela Miroslava Krleže u suizdanju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Školske knjige održat će se u petak, 9. veljače, s početkom u 12 sati u foajeu Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu.
Nakon uvodnih riječi predsjednika HAZU akademika Velimira Neidhardta i intendantice Hrvatskoga narodnog kazališta dr. sc. Ive Hraste-Sočo, Djela Miroslava Krleže predstavit će predsjednik Upravnog odbora Školske knjige dr. sc. Ante Žužul, autor znanstvenih studija o djelu Miroslava Krleže akademik Krešimir Nemec i urednica Djela Miroslava Krleže Miroslava Vučić, glavna urednica u Školskoj knjizi, a ulomke iz njegovih djela kazivat će glumci prof. dr. art. Joško Ševo i Adam Končić.
Početak je to višegodišnjeg projekta od nacionalne važnosti koji će u četiri kola obuhvatiti 28 svezaka proze, poezije, dramskih tekstova, eseja, feljtona i dnevničkih zapisa velikoga književnika. Svi svesci sadržavat će znanstvenu obradbu teksta, namijenjenu ponajprije učenicima srednjih škola, studentima kroatistike i komparativne književnosti, mladim znanstvenicima i svim čitateljima i poštovateljima njegova djela.
Složenost Krležina teksta, koji zahtijeva naobražena čitatelja, njegova razvedena rečenica, erudicija i političnost često su razlozi zbog kojih njegova djela ostaju nepročitana i neshvaćena, a Krleža mladim ljudima sve češće postaje književni klasik kojega ne razumiju. Stoga su Školska knjiga i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti započele objavljivanje Djelā Miroslava Krleže u kojima će svaki književni tekst biti popraćen iscrpnom znanstvenom studijom i kronologijom autorova života i rada – Miroslav Krleža iz godine u godinu – raskošno opremljenom fotografijama književnih časopisa koje je Krleža uređivao i pokretao te fotografijama naslovnih stranica njegovih knjiga, kao i fotografijama iz njegova obiteljskog albuma. Autor kronologije Krležina života i rada te znanstvenih studija za tri Krležina djela koja se pojavljuju u prvome kolu Djelā je akademik Krešimir Nemec.
O velikom projektu popularizacije i novog načina čitanja Krležinih djela, akademik Krešimir Nemec kaže: „Otkad se 1914. godine pojavio na književnoj pozornici pa do današnjega dana Miroslav Krleža izaziva brojne kontroverze i oprečne ocjene. Razlog je jasan: Krleža nikada nije bio ‘samo’ pisac nego je ispunjavao golem prostor u hrvatskoj kulturi, društvu i politici. Projekt Djela Miroslava Krleže, koji realiziraju Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Školska knjiga, pokrenut je s ciljem vraćanja na ishodište – Krležinim djelima, književnom tekstu. Edicija je zamišljena kao izbor onoga najboljega iz djela Miroslava Krleže (‘the best of’), a taj izbor ujedno pokazuje zašto je Krleža stup hrvatskoga književnog kanona. Budući da suvremeni čitatelji više nisu opterećeni pseudoliterarnim, najčešće ideološkim predrasudama, otvara se i put u novo, postideološko čitanje djela velikoga majstora”.
Nakon izabranih djela klasika hrvatske književnosti Marije Jurić Zagorke i Ive Andrića te sabranih djela Ranka Marinkovića, bilo je očekivano da upravo Školska knjiga sačuva od rasipanja i zaborava literarna djela Miroslava Krleže (1893. – 1981.), klasika hrvatske pisane riječi, autora jednoga od tematski i žanrovski najraznovrsnijih, a brojem knjiga najopsežnijih književnih opusa u hrvatskoj književnosti.
„Uvjereni smo u to da će višegodišnji projekt Djelā Miroslava Krleže pridonijeti kvalitetnijem razumijevanju književne ostavštine toga hrvatskog erudita i književnog velikana te da su Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Školska knjiga trenutačno jedine institucije u Hrvatskoj koje, zahvaljujući svojim stručnim timovima, mogu uspješno ostvariti taj ambiciozni projekt od nacionalne važnosti”, ističe glavna urednica Školske knjige i urednica Djelā Miroslava Krleže Miroslava Vučić. I dodaje: „Erudicija i znanstvena aparatura akademika Krešimira Nemeca, na kojima počivaju znanstvene studije o Krležinu djelu, kruna je ovog projekta i komparativna prednost izdanja HAZU i Školske knjige u odnosu prema prethodnim izdanjima Krležinih djela. Današnjem čitatelju naviklu na brze i kratke informacije akademik Nemec je dao ključ – kako čitati Krležine Zastave na više od 1900 stranica ili pak političke eseje okupljene pod naslovom Deset krvavih godina koji tako britko seciraju politički kontekst 20. stoljeća.”
Veliko književno blago koje nam je podario Miroslav Krleža, jedan od najvećih hrvatskih pisaca, posljednjih je pola stoljeća nepravedno zapostavljeno, smatra predsjednik Upravnog odbora Školske knjige dr. sc. Ante Žužul.
„Neki su Krleži osporavali hrvatstvo zbog njegovih političkih stavova, međutim nitko ne bi trebao pristupiti hrvatskoj politici ako nije pročitao Krležinih Deset krvavih godina. Tko god je čitao njegove romane, drame, eseje, dnevnike, putopise, novele i druga djela, uvjerio se da je Krleža gorljivi Hrvat, kao što je to istaknuo hrvatski pjesnik i prevoditelj, akademik Nikola Milićević. Krleža je oblikovao domoljubnu paradigmu mnogih intelektualaca koji su u vrijeme Hrvatskog proljeća pronašli nadahnuće u njegovim književnim djelima. To je jedan od mnogih razloga zbog kojih Školska knjiga i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti vraćaju čitateljima Djela Miroslava Krleže. Svaki naslov obogaćen je osvrtom književne znanosti akademika Krešimira Nemeca koji će na nov način pridonijeti kvalitetnijem čitanju i razumijevanju djela gorostasa hrvatske književnosti”, navodi dr. sc. Ante Žužul.
Prvo, raskošno opremljeno kolo Djelā Miroslava Krleže sadržava sedam svezaka – petosveščani roman Zastave čije je posljednje izdanje objavljeno 2000. godine, te pjesničku zbirku Balade Petrice Kerempuha i knjigu političkih eseja Deset krvavih godina, posljednji put objavljenu 1971.
Petosveščani roman Zastave sadržava više od 1900 stranica, pa se s pravom može reći da Zastave nisu samo najopsežnije Krležino djelo nego i jedan od najopsežnijih romana u hrvatskoj književnosti. „Na velikom platnu povijesti promiču nepregledne slike i prizori. Izmjenjuju se događaji službene, velike povijesti (balkanski ratovi, Prvi svjetski rat, propast Austro-Ugarske Monarhije), a u njih su uklopljene intimne ljudske priče. Zastave su roman obilja, sveobuhvatni, apsolutni, totalni roman. S druge strane one su iscrpna beletrizirana kronika društvenih zbivanja, političko, kulturno i umjetničko evociranje epohe. Radnja se zbiva na širokom prostoru koji obuhvaća slavenski, germanski, ugarski i mediteranski svijet.”, ističe u svojoj znanstvenoj studiji akademik Krešimir Nemec.
Balade Petrice Kerempuha najveće su pjesničko ostvarenje Miroslava Krleže. Neponovljivim jezikom i začudnom pjesničkom ekspresijom Balade Petrice Kerempuha tvore pjesnički univerzum, jedinstven u hrvatskoj književnosti. „Balade Petrice Kerempuha Krležin su magnum opus, zaštitni znak, simbol, brend”, napominje akademik Krešimir Nemec.
Knjiga političkih eseja Deset krvavih godina, posljednji put objavljena 1971., minuciozna je eruditska analiza hrvatskoga političkog i kulturnog života tijekom stoljeća. Prava „krležijanska” knjiga puna smionih teza, proročanskih vizija, subverzija… Deset krvavih godina jedinstveno je djelo velike intelektualne prodornosti koje već više od pola stoljeća nije ulazilo u najuži krug kanonskih Krležinih djela iako se upravo u tim esejima vidi strastveni, gotovo opsesivni Krležin angažman oko hrvatskoga nacionalnog pitanja, pa će bez sumnje ova knjiga izazvati golem interes javnosti.
J.M.M. / Foto: Školska knjiga
