Naklada Ljevak organizira promociju knjige Sandre Križić Roban ‘Hrvatsko slikarstvo od 1945. do danas’, koja će se održati u četvrtak, 27. veljače 2014. u 18 sati, u Gliptoteci HAZU u Zagrebu.
Na promociji će sudjelovati, uz autoricu, akademik Tonko Maroević, dr. sc. Ješa Denegri, dr. sc. Leonida Kovač, dr. sc. Blaženka Perica i dr. sc. Nives Tomašević, urednica knjige.
Ova knjiga poštuje slijed povijesne građe, ali uz izbjegavanje shematiziranog iznošenja podataka ili njihove krute stilske određenosti. Niz zbivanja koja karakteriziraju nacionalnu umjetničku – pa tako i slikarsku – scenu, odmaci od uvriježenih pravila, pojedinačna istraživanja pojma slike i razrada slikarskog medija u njegove sastavne dijelove, uz istodobno zadržavanje modernističkih datosti kod jednog dijela autora, omogućilo je autorici da slikarstvu priđe na inovativan način, usklađen s temeljnim idejama suvremene kritike i teorije slikarstva.
Nakon promocije svirat će Filip Pavić Quartet u sastavu: Filip Pavić – gitara, Nikola Šantek – klavir, Borko Rupena – bubanj i Ivan Roban Križić – kontrabas.
‘Slikarstvo je iscrpljen i istodobno neiscrpljiv medij. Mnogo toga što ga posljednjih desetljeća označuje moguće je tumačiti na liniji modernizma s kojim nikad nije prekinulo veze. Istodobno, naslijeđe apstrakcije i eksperimenata s medijem omogućilo je izvjestan otklon s toga puta što su iskoristili brojni umjetnici. U doba prevlasti vizualnih medija koji brzinom i neprekidnom izmjenom prizora utječu na status prikaza, promatrača, ali i na poziciju autora, slikarstvo je trebalo premostiti nastalu razliku, pronaći način kako se snaći u okolnostima prevlasti novih optičkih sustava i drugačijih zahtjeva za vizualnim iskustvom.’
Sinteza slikarstva u knjizi dr. sc. Sandre Križić Roban omogućuje povijesno-kritičku valorizaciju i interpretaciju građe na sažet i pregledan način, razumljiv kako stručnjacima tako i široj publici. Autorica u jednom svesku na 380 stranica teksta s 400-tinjak ilustracija obuhvaća medij slikarstva koji je u navedenom razdoblju znatno mijenjao jezičke i operativne fenomenologije, što je nametnulo potrebu da se pod tim pojmom obuhvate tipološki vrlo različiti umjetnički izričaji, od slikarstva u klasičnom do slikarstva tek u uvjetnom smislu toga pojma. Autorica pritom uzima u obzir i neke regionalne specifičnosti, dijelom se pridržavajući uvriježene stilske kategorizacije, a dijelom nudeći nova čitanja srodnih pojava koje povezuje u zajedničke tematske cjeline, ispisujući metodološki inovativnu komparativnu i intertekstualnu raspravu o slikarskim praksama i njima posvećenim kritičkim diskursima.
Kao i svaki drugi pregled ove vrste, knjiga ‘Hrvatsko slikarstvo od 1945. do danas’ Sandre Križić Roban poštuje slijed povijesne građe, ali uz izbjegavanje shematiziranog iznošenja podataka ili njihove krute stilske
određenosti. Upravo niz zbivanja koji karakteriziraju nacionalnu umjetničku – pa tako i slikarsku – scenu, odmaci od uvriježenih pravila, pojedinačna istraživanja pojma slike i razrada slikarskog medija u njegove sastavne dijelove, uz istodobno zadržavanje modernističkih datosti kod jednog dijela autora, omogućilo je autorici da slikarstvu priđe na inovativan način, usklađen s temeljnim idejama suvremene kritike i teorije slikarstva. Cjelokupna je problematika hrvatskoga slikarstva druge polovice 20. stoljeća posve opravdano postavljena u odgovarajuće šire društvene, kulturne, političke i ideološke kontekste, pri čemu izvanumjetnička kontekstualizacija ne nadvladava analize samih konkretnih pojedinačnih i slikarskih pozicija. U cjelini, radi se o knjizi koja je potrebna široj kulturnoj javnosti i povijesno-umjetničkoj znanosti sredine, koja se nastavlja na spoznaje prethodnika, ali i pomiče dalje u smjeru suvremenijih metodoloških pristupa i povijesno-umjetničkih valorizacija.
Autorica je 2010. objavila knjigu ‘Na drugi pogled – Pozicije suvremene hrvatske fotografije’, u kojoj je sintetizirala pojave i osobnosti koji su utjecali na jedinstven razvoj umjetnosti fotografije u našoj zemlji. Pritom je navedena zbivanja kontekstualizirala u odnosu na događanja u Europi i svijetu, a na sličan način tretira i slikarsku građu u novoj knjizi. Sandra Križić Roban od sredine 80-ih godina do danas objavila je više od tisuću tekstova u kojima je pojedinačno predstavila osobnosti, medije, teme i strategije suvremene umjetnosti u Hrvatskoj i svijetu. Njezin angažman karakterizira, uz ostalo, svjesno isticanje društvenih okolnosti koje su utjecale na autore i zbivanja, poznavanje građe i kritičkih pristupa na koje se referira u tekstu svoje najnovije knjige. Osim toga, kontinuirano praćenje suvremene umjetničke scene omogućilo joj je da u knjigu uvrsti i recentna zbivanja kao i djela najmlađe generacije autora, koji svjedoče o njezinoj živosti i vrsnoći.
Sandra Križić Roban, dr. sc.
Povjesničarka umjetnosti, likovna kritičarka i kustosica, zaposlena na Institutu za povijest umjetnosti. Glavna područja njezinih istraživanja su suvremena i moderna umjetnost u Hrvatskoj i Europi, a posebice povijest i teorija fotografije u Hrvatskoj i svijetu, poslijeratna moderna arhitektura i urbanizam, problematika javnoga prostora i kriteriji evaluacije spomeničkih realizacija posvećenih Domovinskom ratu. Predaje na Doktorskom studiju Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Splitu.
Glavna i odgovorna urednica časopisa za suvremena likova zbivanja Život umjetnosti od 2000. Zajedno s Nenadom Robanom vodila je program Galerije Križić Roban (1999.–2007.) Dobitnica Nagrade Hrvatske sekcije AICA za likovnu kritiku (2006.) i Povelje Društa povjesničara umjetnosti Hrvatske (2011.). Stipendistica je DAAD (Berlin, 2013.–2014.) i više puta studijski je boravila u raznim europskim institucijama (Beč, Graz, Pariz, Berlin). Kustosica dvije međunarodne izložbe fotografije u organizaciji Hrvatskog fotosaveza (Ostati ili otići /s Christine Frisinghelli/, 2004.; Tražeći mjesto za zaborav, 2008.) kao i izložbe Nulta točka značenja. Nefunkcionalna, neprikazivačka, elementarna, eksperimentalna i konceptualna fotografija u Hrvatskoj (s Ivanom Hanaček i Irenom Gessner, Zagreb 2011. i Graz 2013.). Koautorica izložbe i knjige ‘Socijalizam i modernost – umjetnost i kultura u Hrvatskoj 1945.–1974. (MSU&IPU, 2011.–2012.’) i monografske izložbe o Ksenije Turčić (Gliptoteka HAZU). Autorica je knjiga ‘Antoaneta Pasinović – Izazov mišljenja o prostornom jedinstvu’, ‘Nenad Roban – Nakit’ i ‘Na drugi pogled – Pozicije suvremene hrvatske fotografije’.
