U HDD galeriji otvorena je izložba ‘Zagrebački velesajam – propaganda i publicitet 1956–1970.’, koja prikazuje razvoj dizajna, vizualnih komunikacija i medija u najdinamičnijem razdoblju Velesajma – od polovice 1950-ih do ranih 1970-ih.
Industrijsko-propagandni film ‘U vrtu čelika’ režija: Frano Vodopivec, produkcija: Zora film i Zagrebački velesajam, 1959. HDA-Kinoteka
Tada se ondje održavao prvi domaći TV prijenos, slavne izložbe poput ‘Porodica i domaćinstvo’ te predstavljale svjetske inovacije. Autorice izložbe su Sanja Bachrach-Krištofić, Sonja Leboš i Lana Lovrenčić.
Razdoblje Hladnog rata pretvorilo je Velesajam u pozornicu nadmetanja velikih sila – od Apolla 8 do automata za sladoled. Dok je SSSR izlagao strojeve i kotlove, američki paviljoni osvajali su publiku atrakcijama i gastronomijom. Velesajam je istodobno bio prostor trgovine, kulturne razmjene i političke propagande, a izložba donosi studije slučaja o ulozi televizije, tiska i filma u širenju masovne komunikacije u socijalističkom društvu. Upravo je na Velesajmu 1956. održan prvi eksperimentalni TV prijenos u Zagrebu – emitiran iz improviziranog paviljona, praćen u izlozima i kavana jer nitko još nije imao vlastiti televizor.
Propaganda Velesajma oslanjala se i na tisak. Katalog, koji se izdaje od 1947., bio je višejezičan i praktičnog formata, a kroz desetljeća je pratio razvoj grafičkog oblikovanja i tiskarskih tehnika. U njegovu nastanku sudjelovali su vodeći fotografi poput Toše Dabca, Ante Brkana i Milana Pavića. Od 1961. katalozi dobivaju i prepoznatljive naslovnice, koje su oblikovali istaknuti umjetnici: Edo Murtić, Osman Berberović, Gmitar Obradović, Slavko Henigsman i Dušan Bekar.
Prije pojave televizije, plakat je bio glavni medij propagande i reklame. U 1950-ima prevladavaju alegorijski i industrijski motivi izvedeni litografijom, a od 1960-ih geometrijska apstrakcija i čista tipografija.
Plakati su pratili međunarodne trendove i stvarali imidž progresivnog društva otvorenog Zapadu. Njihovi autori, među kojima su Ferdo Bis, Ljubo Babić, Osman Berberović i Aleksandar Ljahnicky, oblikovali su vizualni identitet modernističkog vremena, povezujući arhitekturu paviljona, izložbeni dizajn i grafiku u jedinstvenu cjelinu.
F. M. / Foto: HDD
