Slika čitanja kakvu mnogi još zamišljaju – mirno poslijepodne, knjiga u ruci i potpuna koncentracija – danas se sve češće zamjenjuje prizorima ljudi koji čitaju na pametnim telefonima ili e-čitačima, u kratkim fragmentima između obavijesti. Pitanje više nije čitamo li manje, nego čitamo li drugačije.
Prema podacima portala Buchmarkt, prihodi na njemačkom tržištu knjiga 2025. pali su za 2,9 %, iako je tržište u odnosu na 2022. ostalo stabilno. Slični trendovi vidljivi su i globalno – blagi padovi na nekim tržištima, rast na drugima. No, iza brojki stoji prije svega oprez potrošača, a ne manji interes za knjige.
Zanimljivo je da beletristika i dalje raste, i u Njemačkoj i globalno. Stručnjaci ističu da se ključno pitanje promijenilo: nije više riječ o tome čitamo li, nego kako čitamo. Digitalni formati, uključujući e-knjige, audioknjige i sadržaje na društvenim mrežama, čitanje čine bržim i fragmentiranijim.
Iako količinski možda čitamo više – osobito putem aplikacija na pametnim telefonima – to ne znači i veću dubinu. Stalni prekidi, notifikacije i multitasking otežavaju koncentraciju. Umjesto uranjanja u tekst, prevladava brzo pregledavanje, tzv. ‘skimming’. Na to je još ranije upozorio Nicholas Carr u knjizi ‘Plitkost: Što internet radi našem mozgu?’, ističući kako digitalno okruženje potiče površnije čitanje i smanjuje sposobnost dubinske koncentracije.
Istraživanja to potvrđuju. Digitalni tekstovi češće se čitaju selektivno, dok tiskane knjige imaju prednost kod duljih i složenijih sadržaja – osobito u razumijevanju, pamćenju i koncentraciji. To jasno naglašava i Stavanger Declaration, zaključujući da čitanje na ekranu i papiru nije isto. Ipak, ne radi se o tome što je bolje. Digitalni mediji razvijaju druge vještine – brzo filtriranje informacija i snalaženje u velikoj količini sadržaja. Ključno pitanje postaje kada nam treba dubinsko čitanje, a kada je dovoljno brzo informiranje.
U novije vrijeme rasprava se dodatno širi. Prema Christophu Engemannu i njegovoj knjizi ‘Budućnost čitanja’, sve više prepuštamo čitanje tehnologiji – od umjetne inteligencije do audio i video sadržaja. Time nastaje i novi jaz između onih koji čitaju sami i onih koji informacije primaju posredno. U takvom kontekstu otvara se i temeljno pitanje: što danas uopće smatramo čitanjem?
dpa / Foto: Frank Rumpenhorst
