Što se dogodi kada sudbina stane na put vrsnom književnom kritičaru, eruditu i velikom spisateljskom talentu u kojem su neki vidjeli novog Matoša?
Otkrijte to u utorak, 2. rujna (17 sati) u zagrebačkom HNK (tonska dvorana) na tribini ‘Književne sudbine klasika’ u okviru Festivala svjetske književnosti. Na tribini će se govoriti o Josipu Bogneru, autoru knjige ‘Pokreti i struje u hrvatskoj i srpskoj književnosti od Moderne do Nadrealizma (1895.-1925.)’, objavljene u SKD Prosvjeta, 2024.
Riječ je o autorovoj doktorskoj disertaciji iz 1936., o kojoj pisac, urednik i kritičar Nenad Rizvanović piše: ‘Tekst se čita kao da je napisan jučer, a ne prije gotovo stotinu godina. Bognerov izvanredan stil, njegova punokrvna književna rečenica čitaju se lako i halapljivo, a on u ovoj knjizi piše o beskrajno zanimljivim temama: o književnoj moderni i avangardi, o Srbima i Hrvatima, književnim i političkim zapletima i trendovima, o Matošu, Vinaveru, Mitrinoviću, Skerliću, Krleži, Donadiniju, Miciću, Čerini, Strossmayeru, Šantiću, Disu, Rakiću – srpskoj i hrvatskoj književnosti koje se isprepliću, ujedinjuju i razjedinjuju u stotinama rukavaca. (…) Asocijacija ne laže: Bogner kao da je i nehotično napisao svoju nefikcionalnu verziju Zastava, mnogo prije nego što je Krleža uopće nadošao na ideju da piše Zastave.’
Iako desetljećima gotovo nevidljiv u književnoj historiografiji, Josip Bogner izmijenio je i znatno obogatio pogled na domaću književnost, a u tim povlaštenim vidicima danas možemo uživati na stranicama njegove knjige. O liku i djelu Josipa Bognera govorit će povjesničar, pisac i urednik Čedomir Višnjić, priređivačica i autorica pogovora Iva Tešić te pjesnik, esejist i kritičar Đorđe Matić. Razgovor će moderirati pisac, urednik i kritičar Nenad Rizvanović.
R. F. / Foto: Fraktura
