Bila je čudo od djeteta, miljenica publike, najmlađa glumica, pjevačica i plesačica, koja je sa samo pet godina stala na daske HNK. Lea Deutsch, 16-godišnja židovska djevojka umrla je 1943. u stočnom vagonu na putu za Auschwitz.
Prvi Kamen spoticanja u Zagrebu postavljen je ispred kuće u Gundulićevoj 29 gdje je Lea živjela s obitelji u organizaciji Centra za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust u suradnji sa Židovskom vjerskom zajednicom Bet Israel iz Zagreba i zakladom Stiftung-Spuren. Lein kamen simbolično su postavile učenice Osnovne škole Hugo Kon.
‘Za židovski narod sjećanje je neodvojiv dio identiteta i religije. Iz tog razloga Židovska vjerska zajednica Bet Israel angažirala se zajedno s mnogim drugim zaslužnim pojedincima i institucijama da se i u Zagrebu ostvari projekt Stolperstein. U tom kontekstu uloga Kamena spoticanja za Leu Deutsch, ali i druge žrtve holokausta u našem gradu, ujedno je i poruka sadašnjim i budućim naraštajima o tome što se događa kada se čovjek sakrije iza ideologije nasilja i smrti izbjegavajući odgovornost za svoje postupke. Lea Deutsch bila je višestruko talentirana mlada umjetnica. Postavljanjem Kamena spoticanja ispred zgrade u kojoj je živjela na simboličan način vraćamo je kući iz onog strašnog vagona smrti u kojem je umrla. I zato pored tog mjesta i pločice od mjedi na kojoj je ukratko ispisana njezina sudbina treba zastati barem na trenutak s pijetetom. I pogledati u prošlost da bi znali i umjeli sagraditi bolju i sretniju budućnost za sve ljude’, izjavila je Jasminka Domaš, glasnogovornica Židovske vjerske zajednice Bet Israel.
Kamen spoticanja ili Stolperstein mjedena je pločica s natpisom ‘Ovdje je živio/živjela’, uz ime žrtve ustaškog i nacističkog režima i sudbinu – u najvećem broju slučajeva deportacija i ubojstvo. Projekt Stolperstein 1990-ih godina pokrenuo je njemački umjetnik Günter Demnig.
‘Stolperstein je najjednostavnije opisati u nekoliko riječi: Jedan kamen. Jedno ime. Jedna osoba. Žrtve nacionalsocijalizma i ustaškog režima pretrpjele su sudbinu goru od ubojstva. Tadašnja praksa krvnika bila je oduzeti žrtvama zakonska prava i ljudskost, osuđujući ih i ostavljajući ih da budu uništene, ubijene oduzimajući im dostojanstvo i čovječnost. Postavljanje Kamena spoticanja je komemorativni čin koji humanizira žrtvu povezujući je s njenom prošlošću, sudbinom, ali i s njenim domom u sadašnjem vremenu i prostoru, rekla je Nataša Popović, ravnateljica Centra za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust.
Događanju su prisustvovali ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, rabin Židovske vjerske zajednice Bet Israel Kotel Da-Don, predsjednik koordinacije židovskih općina i Židovske općine Zagreb Ognjen Kraus, njemački veleposlanik Robert Klinke, izraelski veleposlanik Ilan Mor i Jelena Pavičić Vukičević, zamjenica zagrebačkog gradonačelnika.
Drugi Kamen bit će postavljen u Amruševoj 7 gdje je živio Lavoslav Šik, poznati zagrebački pravnik i poduzetnik, čiji je život skončan u Jasenovcu. Kamen spoticanja u Amruševoj 8 dobit će i Miroslav Šalom Freiberger, tadašnji zagrebački nadrabin koji je spasio mnoge pripadnike svoje zajednice, a ubijen je u Auschwitzu.
Zahvaljujući Kamenu spoticanja u sjećanje se vratilo više od 75.000 žrtava holokausta u 25 zemalja. Ta umjetnička spomen obilježja ugrađena su u pločnike 2000 gradova i manjih mjesta. Nakon Rijeke, u kojoj su prve pločice postavljene 2013. godine, Zagreb će do kraja godine dobiti ukupno 20 kamena spoticanja. Cilj višegodišnjeg projekta je postaviti kamene žrtvama svih nacionalnosti, vjeroispovijesti i opredjeljenja.
L. P. / Foto: Centar za promicanje tolerancije i arhiva
